Mogućnosti jače suradnje zračnih luka u Bosni i Hercegovini vrlo su ograničene, jer niti jedna od tri preostale civilne zračne luke u Bosni i Hercegovini nije pogodna kao alternativna zračna luka Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

Komercijalne linije

Kako doznaje „Večernjak“, Ministarstvo prometa i veza Federacije BiH je nedavno na zahtjev Vlade Tuzlanske županije iniciralo takvu vrstu suradnje domaćih zračnih luka koji konstantno imaju problema s iskorištenošću svojih kapaciteta. Izuzev sarajevske, sve ostale zračne luke u BiH skoro da i nemaju redovite komercijalne linije pa se skoro sav promet svodi na povremene charter letove. U takvoj situaciji prihodi su nedovoljni i za održavanje, a pogotovo ne za razvoj zračnih luka u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. Zbog velikog broja maglovitih dana u jesenjim i zimskim mjesecima i smanjene vidljivosti, zrakoplovi često ne mogu slijetati u sarajevsku zračnu luku. S te strane promatrano, zrakoplovnim kompanijama koji lete prema Sarajevu itekako je potrebna alternativna zračna luka. Međutim, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Ivan Veličan kaže da uprava najveće zračne luke u zemlji ne može utjecati na izbor alternativnih zračnih luka. -Alternativne zračne luke određuju same zrakoplovne kompanije i to je isključivo stvar njihovog izbora. Za svaki let svaka kompanija ima unapred određene alternacije. U najvećem broju slučajeva njihov je izbor da se zrakoplov u slučaju nemogućnosti spuštanja u Sarajevo, vraća na polaznu točku. U rijetkim slučajevima alternativne su zračne luke u susjednim državama koje imaju veći promet, kaže Veličan.

Preusmjeravanje prometa

Problem je, pojašnjava on, što su cestovne veze između bh. gradova loše i što bi kompanije gubile previše vremena prevozeći putnike iz alternativnih zračnih luka u BiH do konačnog odredišta. -Interes za korištenjem zračnih luka u BiH eventualno bi mogle imati niskotarifne kompanije, čija je praksa u svijetu da lete u manje zračne luke. Ono što mi kao Međunarodni aerodrom Sarajevo u ovoj situaciji možemo ponuditi kolegama u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci je stručna i svaka druga pomoć, ali ne i preusmjeravanje prometa, jer to ne ovisi o nama, objašnjava Veličan. Skoro 600 tisuća putnika koristilo je usluge Međunarodnog aerodroma Sarajevo u prošloj godini, dok se u ovoj godini očekuje neznatno smanjenje broja putnika. Ukupno osam europskih gradova je svakodnevno zrakoplovnim linijama povezano sa Sarajevom, što je podatak o kojem ostale zračne luke u BiH mogu samo maštati.

Bankrotirao poznati modni lanac u kojem su rado kupovali i Hrvati. Zatvaraju trgovine