Sve dok sam ja živa, zaboravite na euroobveznice, poručila je u utorak navečer njemačka kancelarka Angela Merkel, žestoko odgovarajući na prijedlog predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya. Predsjednik EK-a prezentirao je zaključke koje želi usvojiti na summitu čelnika 17 zemalja eurozone u četvrtak i petak u Luxembourgu. Jedan od prijedloga je uvođenje zajedničkih euroobveznica, kojima bi jako njemačko gospodarstvo bilo bačeno u isti koš s najslabijim grčkim i obje zemlje plaćale bi istu cijenu zaduživanja. Za usporedbu, Njemačka se danas zadužuje po kamati od 0 posto, a kamate na grčke obveznice su iznad 20 posto. Po ovome je vidljivo da nas očekuje najburniji summit do sada, na kojemu će se na jednoj strani naći Angela Merkel, a na drugoj 16 čelnika ostalih zemalja eurozone predvođenih francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom, talijanskim premijerom Marijem Montijem i španjolskim predsjednikom vlade Marianom Rayojem, koji već mjesecima pokušavaju omekšati tvrdi njemački stav o zajedničkim obveznicama, odnosno udruživanju duga.
Na pogrešnom putu
Euroobveznice svih 17 eurozemalja znače da će svi biti odgovorni za njihovu otplatu. Dakle, i zadnja zemlja koja bude mogla plaćati, platit će za sve ostale koje ne budu mogle plaćati svoj dug.
– Mislim da su euroobveznice pogrešan put – jasna je bila kancelarka u srijedu u Bundestagu. Merkel je poslala snažno upozorenje drugim čelnicima eurozone.
– Nemam nikakvih iluzija: mnoge oči na summitu bit će uprte u Njemačku. No, njemačka snaga nije beskonačna. Ne smijemo precijeniti ni njemačku snagu – poručila je Merkel. Njemačka je motor rasta u Europi, ali ako Njemačka zastane, to će imati strašne posljedice za Europu – istaknula je Angela Merkel.
Prema zaključcima sadržanim u izvješću koje je prezentirao Van Rompuy, Bruxelles bi dobio mogućnost da mijenja nacionalne proračune zemalja eurozone. Nakon takve novosti koja bi snažnije povezala zemlje eurozone u jedinstvenoj fiskalnoj politici, otvorila bi se mogućnost uvođenja kolektivnih euroobveznica, koje zemlje poput Francuske i Italije zagovaraju kao "zlatno rješenje" za završetak krize. Njemačka se ideji euroobveznica protivi od samog početka, a dok su u ponedjeljak svojim kolegama iz drugih zemalja još uvijek govorili da moraju razmisliti, sada su rekli odlučno: "Nein!"
U žurbi je sazvan i sastanak ministara financija "velike četvorke" – Njemačke, Italije, Španjolske, Francuske – koji su u utorak navečer u Parizu pokušali naći zajedničko rješenje s kojim će ići na summit i koji bi na summitu svi podržali. Moguće je da će do kraja tjedna biti dogovoreno da monetarna unija dobije i svojevrsno nadnacionalno "ministarstvo financija" koje bi prepravljalo proračune pojedinih zemalja koje "iskaču" od prosjeka i rade probleme. Po sadašnjim pravilima, uvedenim tek lani, Komisija može nadzirati i ocjenjivati proračune zemalja eurozone, ali po novim pravilima mogla bi ih mijenjati suprotno željama tih pojedinih zemalja.
U začaranom krugu
Ciparski zahtjev za pomoć, koji je ta zemlja Europskoj uniji poslala u ponedjeljak, nije velik u iznosu (oko 10 milijardi eura), ali pojačao je dramu jer se sada u službenom "bailoutu" nalazi već gotovo trećina zemalja eurozone. Cipar je u problemima jer su njegove banke jako izložene Grčkoj, ali Ciprani su dugo oklijevali s traženjem pomoći od EU jer ta pomoć dolazi u zamjenu za reforme koje treba provesti. Pokušavajući to izbjeći, trudili su se dobiti kredite od prijateljske Rusije. Neke zemlje Unije nisu blagonaklono gledale na to.
Kriza u eurozoni pogoršava se i zbog začaranog kruga u kojem se nalaze banke i države. Banke u svojem vlasništvu imaju velike količine državnih obveznica koje gube na vrijednosti. Zbog toga banke slabe, zapadaju u još veće probleme, a onda se ti problemi prelijevaju ponovno na državu. Zbog toga Rompuyev prijedlog govori o osnivanju bankovne unije i nadziranju svih 8000 banaka u eurozoni.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
