Iako su bosanskohercegovački lideri postigli načelni dogovor o smanjenju administracije i javne potrošnje u BiH, različiti su prijedlozi kolike i kakve te uštede trebaju biti. Od dogovora o tome umnogome će ovisiti i usvajanje ovogodišnjeg proračuna na državnoj razini.
Dodikov prijedlog
Najkonkretniji prijedlog ušteda iznio je na nedavnom sastanku “šestorke“ u Banjoj Luci predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Ako se prihvati prijedlog iz RS-a, administracija na svim razinama bit će smanjena za pet posto. Dodikov je prijedlog i da se plaće u administraciji na svim razinama “skrešu“ za pet posto, a da se najveće uštede u državnom proračunu ostvare kroz smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH sa sadašnjih 10 na pet tisuća. No, čak i bez reduciranja vojske, provedba mjera bi dovela do otpuštanja preko tisuću ljudi samo iz administracije na državnoj razini. Uz slične redukcije na entitetskoj, županijskoj i općinskoj razini vlasti, broj onih koji bi ostali bez posla popeo bi se na pet tisuća. Čini se kako je malo tko u Federaciji spreman na tako rizičan politički i socijalni potez. To se posebno odnosi na SDP i SDA koje su sve dosadašnje pozive na smanjenje državne uprave doživljavali kao izravan napad na državu i kapacitet njezinih institucija. Zlatko Lagumdžija i Sulejman Tihić su, navodno, već stavili do znanja Dodiku da takvo smanjenje javne uprave za njih nije prihvatljivo. Međutim, razgovore o toj temi neće moći izbjeći, i to ne samo zbog toga što s Dodikom moraju postići kompromis o iznosu ovogodišnjeg državnog proračuna, već i zbog činjenice da su blagajne na svim razinama vlasti poluprazne, a da i MMF i Svjetska banka vrlo kritički gledaju na razinu javne potrošnje u BiH. Plaće zaposlenih u javnom sektoru u BiH najveće su u Europi. U proteklih pet godina sa 11 posto bruto društvenog proizvoda, potrošnja na plaće u tom sektoru povećana je na 13 posto. U oporbenom SBB-u kažu kako bi prije bilo kakve odluke o smanjenju administracije trebalo uraditi analizu stanja i potreba države.
Konkretni prijedlozi
- Trebaju nam konkretni prijedlozi koje su to institucije u kojima je neophodno smanjiti broj djelatnika, jer sigurno je da postoje mjesta gdje imamo višak zaposlenih i gdje zaposlenici ne ostvaruju rezultate. No, isto tako imamo i mjesta na kojima nam nedostaju i stručnjaci i administrativno osoblje. Zbog toga trebamo jednu cjelovitu analizu koja će nam dati odgovore na ova pitanja, kaže zastupnica SBB-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Ismeta Dervoz. Dok se ova analiza ne napravi, administracija u BiH će i dalje trošiti velike dijelove proračuna, a vlasti će uzimati nove kredite kako bi osigurale plaće službenicima koje su bezrazložno primale vlasti koje su se smjenjivale.
