Premda BiH ima prilično neefikasno tržište rada u globalnim okvirima, upravo je u segmentu konkurentnosti ispred sedam država Europske unije, iznenađujući su rezultati istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

U najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti BiH se po efikasnosti tržišta rada rangira na 88. mjesto u svijetu, od ukupno 148 rangiranih država, s tim da je iza sebe ostavila mnoge daleko razvijenije ekonomije iz okruženja i EU-a.

Iza BiH se nalaze Moldavija na 95. poziciji, Slovenija na 106., Rumunjska 110., Hrvatska 114., Španjolska 115., Srbija 119., Portugal 126., Grčka 127., Turska 130., dok je kontinentalno začelje pripalo Italiji na 137. mjestu. Kada se analiziraju konkretna područja, vidljivo je da se BiH od većine spomenutih zemalja najviše izdvaja po liberalnijoj praksi zapošljavanja i otpuštanja radnika, zatim zbog prosjeka plaća i produktivnosti, te manjih nepotrebnih troškova mjerenih visinom tjednih plaća.

Iako se domaći poslodavci često žale na konzervativne entitetske zakone o radu, analiza WEF-a nudi potpuno suprotne rezultate. Naime, BiH je po praksi zapošljavanja i otpuštanja radnika smještena na visoko 34. mjesto u svijetu, dok su, primjera radi, Slovenija i Italija u tom pogledu proglašene jednim od najrigidnijih država svijeta.

Istraživači WEF-a su posebnu oštricu kritika u oblasti zapošljavanja usmjerili prema perifernim zemljama eurozone pogođenim recesijom, pa su tako za Italiju istakli da ima ekstremno rigorozna pravila na tržištu rada, koja ometaju novo zapošljavanje.

BiH je u izvještaju WEF-a najlošije ocjene u segmentu efikasnosti tržišta rada dobila za kapacitet države da zadrži i privuče talente, po čemu se nalazi pri samom svjetskom dnu, odnosno na 143. i 140. poziciji od 148 rangiranih zemalja.

Po fleksibilnosti određivanja plaća, smješteni smo na nezavidno 118. mjesto, po utjecaju poreza na poticaje na rad na 116., a po omjeru zaposlenih žena u usporedbi s muškarcima na nezavidno 112. mjesto.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora