Projekt „ekonomske diplomacije“, koji je pompozno promoviran još prije desetak godina, doživio je pravi fijasko. Ako je i bilo onih koji su polagali nade u agilnost naših „specijaliziranih“ diplomata i njihovu želju i sposobnost da privuku strane ulagače u Bosnu i Hercegovinu, podaci o visini inozemnih investicija u prošloj godini morali su ih razuvjeriti.
Strana ulaganja
Iako ni u 2009. godini razina stranih ulaganja nije bila posebno dobra, prošlogodišnji podaci su katastrofalno loši. Priljev stranih ulaganja u BiH u 2010. godini je bio oko 360 milijuna eura, što je pad za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu. Sve to događalo se u isto vrijeme kada se na globalnoj razini bilježi rast investicija od 13 posto, a među područjima koja su prošle godine privlačila najviše stranog kapitala je i regija jugoistočne Europe. Naravno, bez BiH, koja je i ono malo investicija ubilježila prvenstveno zahvaljujući ranije pokrenutim projektima.
Jasno je kako su u ovoj situaciji zakazala diplomatska predstavništva BiH u svijetu, kojima bi, barem službeno, prioritet trebao biti upravo ekonomsko povezivanje sa zemljama u kojima službuju. Ako ništa, mogli bi raditi na promjeni negativnog imidža BiH. To je i bila suštinska zamisao djelovanja ekonomske diplomacije. Zbog inertnosti bh. diplomata sve je ostalo samo na zamisli.
Direktorica Agencije za unapređenje inozemnih investicija (FIPA) Jelica Grujić kaže kako ova institucija nastoji poslati što je moguće više pravih informacija u inozemstvo. U tom cilju se organiziraju i sastanci s bh. veleposlanicima prije nego oni preuzmu dužnost u nekoj zemlji.
Privlačenje investicija
-Prva adresa na koju bi se potencijalni investitori trebali obratiti su naša veleposlanstva u tim zemljama. Naše je da im šaljemo što je moguće više informacija o mogućnostima ulaganja u BiH i konkretnim projektima, kaže Grujić.
Ona kaže da je prekratko na ovoj poziciji da bi dala generalnu ocjenu o angažmanu bh. diplomata na privlačenju stranih investicija, ali podsjeća da skoro i nema država s kojima BiH ima spornih političkih pitanja, pa je logično da većinu svog vremena diplomatski predstavnici BiH provode u ekonomskom promoviranju svoje zemlje.
-Mislim da generalno tu mogućnost nismo dovoljno iskoristili i da bi trebalo više pozornosti posvetiti ovom pitanju. Tim prije što unutar BiH postoji potpuni konsenzus o potrebi privlačenja stranih investicija, pa su diplomatima tu odriješene ruke, ističe Grujić.
