Domaći mesoprerađivači koji su u posljednje vrijeme digli glas zbog prekomjernog uvoza mesa iz inozemstva i sami su uvoznici sirovog i smrznutog mesa, kao i klaoničkih proizvoda. Tako je najviše klaoničkih proizvoda u ovoj godini uvezeno iz Brazila i Argentine, i to oko tri milijuna maraka. Iz Udruženja poljoprivrednika BiH upozoravaju da se kupcima ustvari „podvaljuju“ mesne prerađevine, koje u sebi imaju samo bh. vodu, sol i „domaću pamet“.
Tajnik Udruge Sead Jelač ustvrdio je da je za takvo stanje odgovorna država, koja je dopustila da se na deklaracijama proizvoda ne piše podrijetlo sirovina. - Radi se o velikoj obmani domaćih potrošača. Ako se proizvod zove ’bosanski sudžuk’, onda kupac očekuje da je napravljen od domaće stoke. Kod nas se proizvodi prave od mesa koje je godinama zamrznuto ili mu je istekao rok, pa se iz inozemstva izvozi u bescjenje - upozorio je Jelač.
Kazao je da je meso iz trećih zemalja u BiH stizalo preko Makedonije i Crne Gore, s obrascom EUR-1 i „čistim papirima“. Jelač je objasnio da će domaći stočni fond i dalje biti u opadanju, jer se mesna industrija nije orijentirala na domaću sirovinsku bazu.
Trebalo bi, smatra, primijeniti model mljekarske industrije koja podržava domaću proizvodnju. Predsjednik Udruge potrošača BiH Mesud Lakota kaže da se u BiH uvozi meso treće klase. Korist od toga ima i država, jer ubire PDV, a i statistički se bilježi kao domaća proizvodnja.
Stojan Marinković, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH, koji i sam uvozi svinje za tov, rekao je da BiH proizvodi svega 30 do 40 odsto potreba tržišta.
- Imamo apsurdnu situaciju da uz 60 posto manjka za tržište imamo oko 8000 viška tovljenih svinja i oko 4000 bikova. To znači da je netko uvozio nekontrolirano s lažnim fakturama. Najveći problem je ilegalan uvoz - zaključio je Marinković.
