Četvrtak je još jedan dan za povijesni uspjeh ili neuspjeh BiH da riješi svoje unutarnje probleme nastale u razdoblju poslijedaytonskog košmara i zaostajanja, ali i konačno odškrine vrata k Europi i prestane zajedno s Kosovom biti jedna od dvije najveće crne rupe Balkana. Kako sada stvari stoje, na današnje trosatne najavljene pregovore u zgradi Berlaymonta s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom sedmorica političara ne idu s jedinstvenim stajalištem, što ne daje razloga za optimizam. No, europski dužnosnici traže rješenja. Najveći je problem u samoj hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH gdje se stvari svode na to da bošnjački političari ne žele odustati od majoriziranja malobrojnijih Hrvata.
Nejasno stajalište
Razgovori između petorice lidera iz Federacije koji su najprije vođeni u Sarajevu, a zatim i sinoć u Bruxellesu između hrvatskih stranaka iz dva HDZ-a te bošnjačkih SDA, SDP-a i Saveza za bolju budućnost pokazali su se samo još jednim u nizu sastanaka. Najprije se tri bošnjačke stranke u Federaciji BiH ne mogu usuglasiti i dogovoriti oko modela kako birati članove Predsjedništva BiH bilo da se radi o izravnome izboru s prostora Federacije ili pak neizravno u parlamentarnoj proceduri. Kada je SDA podržao prijedlog o uspostavi de facto dvije izborne jedinice u Federaciji BiH, skočio je SDP-ov lider Zlatko Lagumdžija optužujući ih da rade na ‘podjeli Bosne’ te je predlagao elektorski model koji bi opet Hrvate doveo u poziciju gubitnika, dok je pak SDA bio za neizravni izbor članova državnog Predsjedništva kroz Parlament tvrdeći da se time institucionalno dijeli zemlja budući da drugi entitet Republika Srpska bira na izravnim izborima svoga člana državnog vrha. Istodobno, upravo je SBB predložio neizravni model. Cijeli problem oko biranja članova Predsjedništva eskalirao je kada je Željko Komšić, tadašnji član SDP-a, koji je u međuvremenu osnovao stranku, i drugi put 2010. izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iako je za njega glasovalo najmanje 300.000 Bošnjaka. Istodobno na tim izborima sudjelovalo je najviše 180.000 Hrvata, što samo potvrđuje razmjere razlike u broju glasova. Bošnjačke stranke nisu se mogle usuglasiti niti oko prijedloga o načinu biranja članova Predsjedništva koje su predložila dva HDZ-a. Model koji su ponudile hrvatske stranke na razgovorima je princip koji se zagovara, a to je da jedan narod drugom ne bira predstavnike, da Hrvatima drugi ne mogu umjesto njih birati.
Inicijativa Stier - Picula
- Analiziran je svaki od predočenih modela u proteklom vremenu. Zajednička procjena je da pokušavamo ići u dobrom smjeru te da se razgovori nastavljaju u Bruxellesu - izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Davor Stier usporedno s pregovorima političara iz BiH zapetljanih u daytonski problem jučer su u Strasbourgu zatražili od dviju najvećih europskih političkih grupacija potporu kako bi se postigao prihvatljiv dogovor o reformi Ustava i izbornog sustava u BiH na sastanku s Fueleom. U razgovoru s čelnicima pučana Elmarom Brokom i socijalista Hannesom Swobodom istaknuli su da je potrebno postići takav dogovor kako bi se osigurao isti ‘tretman svih nacionalnih skupina BiH u izbornom postupku’ upozoravajući da su Hrvati majorizirani. Hrvatskim pak pregovaračima braniteljske udruge iz rata za Bruxelles jučer su u Bruxellesu dale zadaću da zatraže uspostavu hrvatske federalne jedinice tvrdeći da bošnjačke stranke nastoje Hrvate pretvoriti u nacionalnu manjinu u Federaciji BiH, što pokazuju i time jer im ne dopuštaju niti izbor svoga člana državnog Predsjedništva u sklopu rješenja presude “Sejdić - Finci”.
Četvrtak je još jedan dan za povijesni uspjeh ili neuspjeh BiH da riješi svoje unutarnje probleme nastale u razdoblju poslijedaytonskog košmara i zaostajanja, ali i konačno odškrine vrata k Europi i prestane zajedno s Kosovom biti jedna od dvije najveće crne rupe Balkana. Kako sada stvari stoje, na današnje trosatne najavljene pregovore u zgradi Berlaymonta s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom sedmorica političara ne idu s jedinstvenim stajalištem, što ne daje razloga za optimizam. No, europski dužnosnici traže rješenja. Najveći je problem u samoj hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH gdje se stvari svode na to da bošnjački političari ne žele odustati od majoriziranja malobrojnijih Hrvata.
Nejasno stajalište
Razgovori između petorice lidera iz Federacije koji su najprije vođeni u Sarajevu, a zatim i sinoć u Bruxellesu između hrvatskih stranaka iz dva HDZ-a te bošnjačkih SDA, SDP-a i Saveza za bolju budućnost pokazali su se samo još jednim u nizu sastanaka. Najprije se tri bošnjačke stranke u Federaciji BiH ne mogu usuglasiti i dogovoriti oko modela kako birati članove Predsjedništva BiH bilo da se radi o izravnome izboru s prostora Federacije ili pak neizravno u parlamentarnoj proceduri. Kada je SDA podržao prijedlog o uspostavi de facto dvije izborne jedinice u Federaciji BiH, skočio je SDP-ov lider Zlatko Lagumdžija optužujući ih da rade na ‘podjeli Bosne’ te je predlagao elektorski model koji bi opet Hrvate doveo u poziciju gubitnika, dok je pak SDA bio za neizravni izbor članova državnog Predsjedništva kroz Parlament tvrdeći da se time institucionalno dijeli zemlja budući da drugi entitet Republika Srpska bira na izravnim izborima svoga člana državnog vrha. Istodobno, upravo je SBB predložio neizravni model. Cijeli problem oko biranja članova Predsjedništva eskalirao je kada je Željko Komšić, tadašnji član SDP-a, koji je u međuvremenu osnovao stranku, i drugi put 2010. izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iako je za njega glasovalo najmanje 300.000 Bošnjaka. Istodobno na tim izborima sudjelovalo je najviše 180.000 Hrvata, što samo potvrđuje razmjere razlike u broju glasova. Bošnjačke stranke nisu se mogle usuglasiti niti oko prijedloga o načinu biranja članova Predsjedništva koje su predložila dva HDZ-a. Model koji su ponudile hrvatske stranke na razgovorima je princip koji se zagovara, a to je da jedan narod drugom ne bira predstavnike, da Hrvatima drugi ne mogu umjesto njih birati.
Inicijativa Stier - Picula
- Analiziran je svaki od predočenih modela u proteklom vremenu. Zajednička procjena je da pokušavamo ići u dobrom smjeru te da se razgovori nastavljaju u Bruxellesu - izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Davor Stier usporedno s pregovorima političara iz BiH zapetljanih u daytonski problem jučer su u Strasbourgu zatražili od dviju najvećih europskih političkih grupacija potporu kako bi se postigao prihvatljiv dogovor o reformi Ustava i izbornog sustava u BiH na sastanku s Fueleom. U razgovoru s čelnicima pučana Elmarom Brokom i socijalista Hannesom Swobodom istaknuli su da je potrebno postići takav dogovor kako bi se osigurao isti ‘tretman svih nacionalnih skupina BiH u izbornom postupku’ upozoravajući da su Hrvati majorizirani. Hrvatskim pak pregovaračima braniteljske udruge iz rata za Bruxelles jučer su u Bruxellesu dale zadaću da zatraže uspostavu hrvatske federalne jedinice tvrdeći da bošnjačke stranke nastoje Hrvate pretvoriti u nacionalnu manjinu u Federaciji BiH, što pokazuju i time jer im ne dopuštaju niti izbor svoga člana državnog Predsjedništva u sklopu rješenja presude “Sejdić - Finci”.
