Ako im je, kao što su se u to bezbroj puta zakleli, stvarno stalo do uvođenja stvarne, ne virtualne, institucionalne zaštite prava Hrvata u BiH, stranke s hrvatskim predznakom moraju u što skorije vrijeme definirati zaključke koji će tu zaštitu jamčiti. Bez obzira kojem se koalicijskom taboru priklonili i koliko glasova na prošlim izborima osvojili, hrvatske stranke ne smiju pristati na činjenicu da je za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa dovoljno staviti svoj potpis na uopćenu programsku platformu druge stranke, ili izići sa svojom stranački obojenom i površno napisanom kontraplatformom.

10 zapovijedi za zaštitu

Jedino je Kreševska deklaracija imala intenciju biti dokument preko kojeg će hrvatski predstavnici u vlasti štititi interese svog naroda. Sada kada je deklaracija mrtva, a knjiga o ulasku u vlast ostala otvorena, hrvatski dužnosnici svoj pristanak trebaju uvjetovati prvo nedvosmislenim inzistiranjem da neće više biti preglasavani u izvršnim i zakonodavanim, sudbenim tijelima vlasti od države, entiteta, županija...

Drugo, moraju se boriti za princip nacionalne zastupljenosti u strukturama vlasti, javnim poduzećima, agencijama, upravama na temelju popisa iz 1991. Treće, moraju tražiti poštivanje principa rotacije u strukturama vlasti po nacionalnom ključu. Četvrta stavka na kojoj se gradi institucionalna zaštita jest promjena postojećeg izbornog zakona, ukidanje mješovitih izbornih jedinica i uvođenje nacionalnih.

Autonomija županija

Peto - vraćanje ovlasti koje po Daytonu i Wahingtonskom sporazumu jamče određenu autonomiju županijama. Šesto, moraju inzistirati na pravičnoj raspodjeli javnih prihoda kako bi se anulirala činjenica da bošnjačke županije odnesu više od 80 posto proračunskih sredstava. Sedmo, moraju se izboriti za izmjene nepravično nametnutog statuta u Mostaru, koji ne odgovora ni Hrvatima, a ni Bošnjacima. Osmo, moraju tražiti uvođenje hrvatskog kanala na Javni RTV servis u BiH. Deveto, diplomatski odmjereno izlobirati da unutar granica BiH imaju svoju federalnu jedinicu. I deseto: inzistirati na povratku Hrvata u Republiku Srpsku, a da tamošnje vlade poštuje autentične hrvatske političke predstavnike, ne one kojeforsiraju srpske stranke. (slučaj E. Vlajki, nap.a).

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura