Ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a Zlatko Hadžiomerović nedavno je izjavio kako je potrebno poboljšati kvalitetu obrazovanja u HNŽ-u. Hadžiomerović je istaknuo kako je nezadovoljan činjenicom da veliki broj učenika ide na instrukcije umjesto da znanje dobivaju u školi.

Glavni ciljevi

Najavio je kako će ministarstvo koje vodi u budućem razdoblju mnogo pažnje posvetiti podizanju kvalitete obrazovanja, te kako mu je to jedan od glavnih ciljeva do kraja mandata. Zahlađenjem odnosa Vlade HNŽ-a i sindikata prosvjete na vidjelo su izašli još neki podatci. Kako nam je rekao županijski ministar financija Samir Hadžihusejnović, na prosvjetu se godišnje troši 43 posto proračuna HNŽ-a, odnosno oko 80 milijuna maraka. - U HNŽ-u imamo nešto više od 30.000 učenika, a u školama radi više od 3000 djelatnika. Takav prosjek nemaju ni najbolje privatne škole u Švicarskoj, rekao nam je ministar Hadžihusejnović. Vjerojatno ovi podaci ne bi bili problematični kada ne bi znali prosjek uspjeha učenika u školama HNŽ-a. Naime, prema zadnjim podacima koje je objavio Zavod za školstvo u Mostaru, na polugodištu ove školske godine svaki drugi učenik srednjih škola nije imao prolaznu ocjenu iz barem jednoga predmeta, dok je situacija u osnovnim školama nešto bolja. Svaki četvrti osnovac nije imao prolaznu ocjenu iz barem jednoga predmeta. Treba naglasiti kako je dvostruko više učenika u osnovnim nego u srednjim školama. Zbog ovakvih podataka jasno se postavlja pitanje gdje ide 80 milijuna maraka iz proračuna HNŽ-a i kako popraviti trenutačno stanje u školstvu?

Riješiti pitanje plaća

- Sindikat je interesna skupina i u vrijeme prosvjeda i štrajka nemamo vremena razmišljati o tom pitanju. Postoje institucije koje se trebaju baviti tom problematikom kao što je Zavod za školstvo. Ipak, nadam se kako ćemo o toj temi razgovarati nakon što se riješe aktualni problemi u školstvu HNŽ-a, rekao nam je Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ-a koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku. I dok sindikati najavljuju mogućnost generalnog štrajka, a predstavnici županijske Vlade ponavljaju kako nema novca da se plaće održe na trenutačnoj razini, treći postavljaju pitanja kakav će uspjeh učenika biti na kraju ove školske godine. Ako uopće bude kraj zbog mogućeg generalnog štrajka. - Stanje na polugodištu je realnost i stvarna slika stanja u školstvu. Taj omjer se na kraju godine drastično mijenja. Neki stvarno počnu učiti kako bi izbjegli negativne ocjene, neke profesori puste, a dio će naravno završiti na popravnom. Puno više truda trebamo uložiti u kvalitetu obrazovanja kako nam se ne bi ponovilo polugodište ove školske godine. To je stvarni problem u školstvu HNŽ-a, rekli su nam profesori s kojima smo razgovarali.

Stručni, znanstveni i tehnički poslovi skinuli su s ‘trona’ trgovinu’ Najveći poduzetnik postao je Pavao Vujnovac