Što učiti studente prava, kada se njegove osnove grubo krše posljednjih dana, ne samo od platformaša, nego i od visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka – pitanje je to koje ovih dana postavljaju sebi mnogi profesori prava, pravni stručnjaci, ali i studenti. 
Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlado Majstorović u intervjuu za Večernji list poručuje kako je došao krajnji trenutak za rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini. 
„Naša moralna obveza i pravo je ustrajati u zahtjevu za jednakopravnost i za nju se boriti svim demokratskim sredstvima“, ističe rektor Majstorović.

Kakav je stav Senata Sveučilišta u Mostaru u povodu ignoriranja većinske volje hrvatskoga biračkoga tijela prilikom konstituiranja vlasti na federalnoj razini?

Više puta smo isticali da politika i politička pitanja nisu i ne trebaju biti predmet interesa visokoobrazovane ustanove i njezinih najviših tijela. Međutim, u slučajevima kada dolazi do ozbiljnih poremećaja i pojava u društvu kao što je pokušaj grubog kršenja temeljnih narodnih prava, Senat Sveučilišta u Mostaru drži neprihvatljivim ignoriranje većinske volje hrvatskog biračkoga tijela prilikom konstituiranja vlasti na federalnoj razini.

O čemu ste pisali u nedavnom pismu Vijeću za provedbu mira?

U pismu članovima Vijeća za provedbu mira izrazili smo ozbiljnu zabrinutost zbog pokušaja isključivanja legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda iz buduće vlasti u BiH koji se, nažalost, ovih dana i obistinio na razini Federacije BiH. Pismom smo zapravo željeli dodatno potaknuti autoritete međunarodne zajednice i sve one koji svojim javnim djelovanjem mogu pokrenuti procese uređenja države BiH na istinskoj ravnopravnosti njenih konstitutivnih naroda, ali pokrenuti i procese ključnih reformi koje trebaju ubrzati put BiH u Europsku uniju.

Zbog čega Vam spočitavaju da ste se pismom Vijeću za provedbu mira uvukli u dnevno-politička pitanja?

Naše se civilizacija objedinjava i organizira na temelju znanja, a sveučilišna misija upravo je obrazovanje i stjecanje novih znanja, stoga promicanje suživota u jednakopravnosti i različitosti nije dnevna politika nego poželjni model života koji je moguće izgraditi samo na temelju znanja i zdravih prosudbi činjeničnog stanja.

Je li ovaj široki konsenzus legitimnih predstavnika Hrvata, Crkve, intelektualaca, hrvatskoga naroda iz 2011. godine usporediv s onim što smo imali u prvim danima Domovinskog rata?

Apsolutno! U posljednje vrijeme uistinu to svjedoče i potvrđuju dramatične izjave i apeli legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda, Crkve, intelektualaca, brojnih udruga i svakog čovjeka kojemu je stalo do suživota i jednakopravnosti sva tri naroda i ostalih u europskoj Bosni i Hercegovini.

Je li konstituiranje vlasti na federalnoj razini bez Hrvata pokazatelj da u političkom Sarajevu postoje snage koje Hrvate u Bosni i Hercegovini žele svesti na razinu nacionalne manjine?

I sami znate da ima Hrvata u vlasti BiH, ali oni nisu izraz većinske volje hrvatskoga naroda.

Da se ne nazire kraj stalnog dekonstituiranja hrvatskoga naroda u BiH, potvrđuje i nedavno konstituiranje vlasti na federalnoj razini bez legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda, što nedvojbeno ukazuje na postojanje takvih snaga.

No, rektore, što kaže povijest, nije li se hegemonija oduvijek hegemonistima razbijala o glavu?

Mudro je slijediti pouku “ne čini drugom što tebi nije drago da ti drugi čine”.

Jesu li Vas iznenadili potezi visokog predstavnika?

Iznenadili su mnoge, osobito brojne stručnjake prava i pravne znanosti.

Kako komentirate studentski prosvjed koji je nedavno održan u Mostaru?

Na Sveučilište dolaze nove generacije studenata koje su odrasle u digitalnom dobu, koji lako komuniciraju i lako se organiziraju i žele na taj način participirati u društvenim procesima, očekujući pri tome bolju i sigurniju budućnost. Kao punoljetne osobe koje razmišljaju svojom glavom, ukazali su na nužnost izgradnje pravednije Bosne i Hercegovine i protivljenje nepoštivanju jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH u kojoj žele ostati i raditi.

Uvijek su sveučilišta u kriznim vremenima bila ta na kojima se razvijala ideja narodne slobode, humanizma. Ima li na Sveučilištu u Mostaru takvih kapaciteta?

Ideja Sveučilišta je služiti svojoj temeljnoj svrsi - obrazovanju i znanosti, ali Sveučilište je i okvir za slobodno promišljanje i njegovanje ideje zaštite i promicanja ljudskog prava i ljudske slobode. To su vrijednosti za koje se zalaže svako sveučilište svojim punim kapacitetom, pa tako i naše.

Mislite li da je dobar put sazivanja Hrvatskoga narodnoga sabora i osnivanje međužupanijskoga i međuopćinskoga vijeća?

Boriti se za jednakopravnost hrvatskoga naroda u okvirima Ustava i zakona svim demokratskim sredstvima, okupljajući pri tome sve legitimne predstavnike hrvatskoga naroda svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, držim da je ispravan put.

Vjerujete li da je došao trenutak kada ne samo hrvatska politička elita nego cjelokupan hrvatski korpus mora reći jasno ne projektu majorizacije i jasno da projektu jake države BiH tri ravnopravna i suverena naroda?

Činjenica je da Hrvati nisu jednakopravan narod s ostala dva konstitutivna naroda u BiH.

Stoga, nitko tko predstavlja Hrvate, i ima obvezu braniti hrvatske interese, nema pravo pristati na postojeću, lošu ustavno-pravnu poziciju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Krajnje je vrijeme zahtijevati rješenje hrvatskoga pitanja ne samo zbog budućnosti Hrvata nego i zbog BiH, kao moguće države tri jednakopravna naroda i normalnog suživota svakog čovjeka u BiH. Naša moralna obveza i pravo je ustrajati u zahtjevu za jednakopravnost i za nju se boriti svim demokratskim sredstvima u okviru Ustava i zakona. Vjerujem da će to jamčiti novi ustav koji držim najprioritetnijom zadaćom u Bosni i Hercegovini danas.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura