“Nažalost, kao što dobro znate, podatci su alarmantni: od oko 800.000 katolika u 1991. godini prešlo se na oko današnjih 440.000, u mnogim župama ostali su samo malobrojni starci, prema godišnjim statistikama Biskupijskih kurija, broj katolika se ne prestaje smanjivati i zato se može dobro razumjeti zebnja biskupa BiH za svoje zajednice, koja je ponovno izražena u njihovu pastoralnom pismu od prošlog 8. prosinca: ustvari, posebno u nekim područjima, katolička vjera riskira da posvema nestane za koje desetljeće”, dramatično je upozorenje Svete Stolice.

Stalni apeli

O tome predstavnici Katoličke crkve upozoravaju godinama, a posebno intenzivno nakon posljednjih svojevrsnih mini popisa pučanstva koje provode na temelju blagoslova kuća. Posljedice rata i ekonomske krize uz bijelu kugu učinili su da se ovaj negativni trend nestanka Hrvata katolika dramatično ubrzava. Samo u posljednjih deset godina iz BiH je nestalo 20.000 Hrvata katolika ili 4,3 posto njihova broja otkako se vodi detaljnija statistika u posljednjih petnaest godina. Prema katoličkom popisu, na kraju 2002. bilo je 463.000, a na kraju 2011. tek oko 440.000. 
Najveći pad doživljava posljednjih godina Vrhbosanska nadbiskupija, kojoj je na čelu nadbiskup kardinal Vinko Puljić, gdje je i prije rata živio najveći broj Hrvata katolika u BiH. Otamo je nestalo čak 23.000 Hrvata katolika koji su s oko 217.000 spali na oko 194.000.

Rast pa pad

Tek za nekoliko tisuća u ovoj biskupiji živi više Hrvata katolika ako se zasebno ne promatraju Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko- mrkanska biskupija kojom ravna isti ordinarij msgr. Ratko Perić. Trebinjska biskupija je ujedno jedina vitalna biskupija s blagom tendencijom rasta broja katolika. U mostarskoj biskupiji je broj katolika porastao za 10.000 tisuća da bi se posljednjih godina i ovdje počeo smanjivati. Banjolučka biskupija je, kako tvrdi i njezin biskup msgr. Franjo Komarica, svojevrsna gerijatrija. S 41.000 Hrvata katolika ovdje je broj smanjen na oko 35.000 vjernika.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura