Glavni ciljevi preporuka CES-a za popise stanovništva i stambenog fonda u ovoj godini su: davanje smjernica i pomoći zemljama u procesu planiranja popisa stanovništva i stambenog fonda, omogućiti i poboljšati usporedivost podataka na regionalnoj razini odabirom suštinskih tema popisa i usklađivanjem definicija i klasifikacija. Preporuke definirane u ovome dokumentu zasnovane su na aktivnostima poduzetim od 2004. do 2006. godine u okviru programa rada Konferencije europskih statističara i usvojene su na 54. plenarnoj sjednici Konferencije europskih statističara održanoj u lipnju 2006. godine.
Preporuke CES-a će se također koristiti kao opći okvir provođenja programa Europske unije za popise stanovništva i stambenog fonda 2011. godine. Kako su u dokumentu definirani pojmovi suštinska i nesuštinska tema u nesuštinsku temu su uvrštena i istospolna partnerstva.
Nema zakonskog okvira
Neke zemlje možda žele prikupljati podatke o istospolnim partnerstvima. U nekim zemljama istospolni parovi mogu registrirati svoja partnerstva. U drugim zemljama dvije osobe istoga spola mogu se zakonski vjenčati. Mogu se pojaviti potrebe za podacima koji su rezultat povećanog zakonskog priznavanja takvih zajednica ili o važnosti istospolnih partnera koji žive zajedno a nisu vjenčani/registrirani. U takvim slučajevima informacije o istospolnim partnerstvima mogu se izvesti dodavanjem posebnih kategorija za istospolna partnerstva (različitih od kategorija za partnerstva
suprotnih spolova) kao mogućih odgovora na pitanje o odnosu s referentnom osobom ili u matricu odnosa u domaćinstvu.
Mogu se koristiti sljedeće kategorije odgovora za prikupljanje informacija o bračnim i izvanbračnim partnerima: muž i žena, istospolni registrirani (bračni) par, partneri suprotnog spola koji zajedno žive, istospolni partneri koji zajedno žive. Kada se prikupljaju podaci o istospolnim partnerstvima, istospolni partneri se trebaju uključiti u obiteljske kategorije u popisanim tabelama. Oni mogu činiti parove i obitelji (s ili bez djece), ali se trebaju razlikovati od parova i obitelji osoba suprotnoga spola. Ista se razlika treba primijeniti i kod predstavljanja podataka o obiteljskom stanju pojedinaca. Religija se uopćeno promatra kao skup vjerovanja i postupanja, koji obično uključuje priznavanje nekog božanskog ili višeg bića, sile ili principa po kome ljudi uređuju vođenje svog života i praktično i u moralnom smislu.
Klasifikacija skupina
Zemlje koje su tradicionalno multireligijske ili imaju značajan udio useljenika različitih religija mogu prikupljati podatke o religiji. Ovisno o posebnim okolnostima i potrebama za informacijama, mogu se prikupljati sljedeći podaci o religiji: formalno članstvo u nekoj crkvi ili religijskoj zajednici; poistovjećivanje s određenom religijom, religijskom zajednicom ili vjeroispovijedi; religijsko vjerovanje; religija u kojoj je osoba odgajana; ili religijska služba.
U svim pristupima, ispitanicima treba dati mogućnost da se izjasne kao “nijedno”.
Zbog privatnosti, u nekim zemljama ovo pitanje može biti na dobrovoljnoj bazi. Podaci uvijek trebaju biti zasnovani na slobodnom samoizjašnjenju osobe, a upitnici trebaju uključivati otvorena pitanja (bez unaprijed zadanih opcija odgovora) kako bi se omogućilo malim skupinama, odvojenim skupinama ili lokalnim vjeroispovijedima da se identificiraju.
Zemlje trebaju objasniti u popisnim instrukcijama i popisnoj dokumentaciji kako se određuje religija djece miješanih parova. U popisnim instrukcijama i tijekom prikupljanja podataka zemlje trebaju objasniti odabrane koncepte i definicije te potkrijepiti procedure klasifikacije religijskih skupina. Klasifikacija treba biti sveobuhvatna. Ona treba uključivati na najdetaljnijoj razini: skupine religija, religije i podskupove religija, kao što su religijske sekte, administrativne i organizacijske skupine, skupine crkava i odcijepljene skupine, kao i sustave vjerovanja koji se općenito ne smatraju religijama.
