Jedinstvena Premijer liga BiH nakon dugih porođajnih muka svijet je ugledala u sezoni 2002./03., “carskim rezom” uz pomoć liječničkog stožera sastavljanog od čelnika Fife, Uefe i međunarodne zajednice na čelu s visokim predstavnikom. Do tada su se igrala tri prvenstva, svako na prostoru pod vojnom kontrolom tri vojske – Armije BiH, Vojske RS-a i HVO-a. Bošnjaci, Srbi i Hrvati do tada su igrali (jedno)nacionalna prvenstva. Dvije godine ranije počelo je igranje Kupa BiH na cijelom teritoriju države (oba puta pobjednik je bio Željezničar).

Zašto nema smanjenja?

Kombiniranom politikom mrkve, batine i raznih kompromisa, počelo je prvo prvenstvo s čak 20 klubova, ali je već sljedeće sezone liga smanjena na 16 (što se više nije mijenjalo). Bezbroj puta konstatirano je i upozoreno da takav sustav treba mijenjati, no do danas se to nitko nije usudio ni ozbiljno pokušati. Valjda je (i) to razlog što liga zvučnog imena (Premijer) iz godine u godinu postaje sve nezanimljivija, što broj gledatelja stalno opada i što je na Fifinim ljestvicama vrijednosti nalazimo na 100. ili još nižem mjestu, a ispred su i “velesile” poput Sudana, Vijetnama, Kenije... Zimus je (pod pritiskom Fife i Uefe) rekonstruirano rukovodstvo NS BiH, i nakon dvogodišnje prisilne uprave na čelu s Ivicom Osimom i njegovim Odborom za stabilizaciju, izabran prvi predsjednik Saveza Elvedin Begić s mandatom na četiri godine, umjesto bivšeg “troglavog” predsjedništva, u kojem su se rotirala predsjednici – Bošnjak, Srbin i Hrvat. Bivši Osimov Odbor odlučno je najavljivao smanjenje lige na 10 ili 12 klubova, no dalje od najave nije išao. Stidljivo su nešto na početku mandata o reorganizaciji i smanjenju lige “mrmljali” i novi predsjednik NS BiH Begić i šest članova Predsjedništva, ali kasnije su se i oni ušutjeli. Klubovi su u stalnoj borbi s financijskim problemima, a proračuni su u odnosu na klubove iz susjednih država, da ne spominjemo razvijene europske zemlje - smiješni. Tako gotovo svake godine netko od klubova koji su izborili plasman u Europu ostane bez licencije, kao što su proljetos bez nje ostali Borac, Čelik, Olimpic, Slavija... Kriteriji za domaće licencije su blaži, pa ipak ih polovica lige jedva ispuni.

Novo 12. prvenstvo u Premijer ligi počinje 27. srpnja. Naslov prvaka brani Željezničar, naslov pobjednika Kupa BiH Široki Brijeg. U 1. kolu prvak Željezničar, prvi koji je uspio obraniti naslov otkako je zajedničkog natjecanja, gostuje kod Zvijezde u Gradačcu, a uzbuđenja će biti i na utakmicama Čelik - Borac, Sarajevo - Zrinjski...

Vitez i Mladost debitanti

Vitez i Mladost prvi su put u “visokom” društvu, ali ni jedni ni drugi neće za početak igrati na svojim stadionima, jer nemaju potrebne licencije. Vitez će kao domaćin svoje utakmice igrati u Zenici, Mladost u Bijeljini. Ljetni prijelazni rok (traje do 2. kolovoza) većina klubova iskoristila je za “pročišćavanje” svlačionica. Nekako su najviše mijenjali Zrinjski (dolasci) i Borac (odlasci). Bilo je puno promjena i u Leotaru, Olimpicu (kod njih je to “sveta” tradicija), Slaviji, Travniku, Rudaru, Veležu... Promjena je bilo i u redovima papirnatih kandidata za prvaka – Željezničaru, Sarajevu, Širokom, Čeliku. Novi premijerligaši Vitez i Mladost najveća su nepoznanica, ali i iz njihovih, kao i svih ostalih tabora stižu optimistične najave, jer su se “pojačali, pripremili kao nikad i dobro organizirali”.

Iz kuta optimista čini se da će sve biti bolje nego ranijih sezona, dok ništa manje brojni pesimisti ne očekuju niti bolje igre, niti poštenije suđenje, niti izostanak navijačkih izgreda, niti povećano zanimanje publike...

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura