Nakon pada Berlinskog zida svijet je dobio neke nove zidove, predziđa i zaziđa, a na više mjestu u svijetu dotjerali su cara do duvara. Nakon pada Berlinskog zida nestalo je hladnoga rata, a stigli su oni oružani. Na ovom bijelom svijetu sve je više i više raznih nonsensa, a sve manje potrebnog balansa. Konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji zovu Istanbulskom konvencijom, a u baš je Istanbul bio poznat po - haremima. Da je ta konvencija potpisana u Ženevi, kao ona o izbjeglicama, zvala bi se Ženevska konvencija, a u Ženevi, kao i u cijeloj Švicarskoj, žene su dobile pravo glasa 1971. godine, u nekim švicarskim kantonima tek ‘90-ih godina prošlog stoljeća!
Puno se s razlogom govori o nužnosti sprječavanja nasilja nad ženama, svaki pravi džentlmen borit će se za ženska prava. Stoga nas jako čudi zašto se džentlmeni u europskim i svjetskim centrima moći malo više i konkretnije ne založe za više političkih prava žena (i muškaraca) hrvatske nacionalnosti u BiH. No, kao da se vide neki pozitivni pomaci u tom pogledu. BiH je među šest kandidata u jugoistočnoj Europi koji bi do 2025. godine mogli postati članice EU. Naravno, one države koje ispune uvjete. BiH je na začelju kolone s Kosovom, što nas podsjeti na nezabranjeni politički vic u komunističkoj Jugoslaviji:
- Kako bi se zvala zajednička država Bosne i Hercegovine i Crne Gore?
- Zvala bi se Crna Bosna, Gora Hercegovina!
Vječni bh. politički optimisti i dalje vjeruju kako BiH ne može ostati crna rupa u Europi, da će u EU ući u paketu s ostalih šest kandidata s europskog jugoistoka. Jednostavno zbog svog zemljopisnog položaja. Previše vjeruju u onu da su za dobar posao potrebne tri stvari: lokacija, lokacija i lokacija! Ne mogu vjerovati u to da Hrvatska i Srbija mogu biti u Europi bez BiH.
Europska komisija na zasjedanju u Strasbourgu donijela je Strategiju za vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU sa zapadnim Balkanom, u kojoj su jedino Srbija i Crna Gora dobile pisano ohrabrenje kako bi mogle postati članice do 2025. godine, dok za BiH te Makedoniju, Albaniju i Kosovo nije precizirano moguće vrijeme. No, kazano je kako i ove četiri zemlje mogu do 2025. godine postići taj cilj pa se pozivaju da sljedećih godina ubrzaju reforme, ali prave reforme, a ne onako pro forme, te ispunjavaju postavljene uvjete. BiH još nema status kandidata, Europska komisija počet će pripremati mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo nakon primitka sveobuhvatnih i potpunih odgovora na njezin upitnik, koji bi mogli biti uručeni Jean-Claudeu Junckeru za njegova posjeta BiH krajem mjeseca. Kad odgovori na europski upitnik, i BiH će postati europski putnik. No, kandidati za pristup EU neće moći sjediti na dvjema, a neki čak i na trima geostrateškim stolicama jer se tako lako može tresnuti o pod.
Od dužnosnika država kandidata za članstvo u EU traži se više europskog političkog ponašanja, više vjerodostojnosti, političkog džentlmenstva. Bakir Izetbegović u intervjuu s Aleksandrom Stankovićem u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva”, prema mišljenju ozbiljnih poznavatelja društvenih i političkih (ne)prilika u BiH, izrekao je niz konstatacija koje su u suprotnosti sa stvarnim stanjem stvari. Kao da se radi o intervjuu za posao. Ili je “samo” predizborna kampanja u pitanju. Dobro bi za BiH bilo da Bakir u politici postane nešto kao Baka (Slišković) u nogometu. Zbivanja oko BiH i EU-a podsjetiše nas na anegdotu o Bernardu Showu i Winstonu Churchillu. Slavni engleski pisac Show pošalje dvije ulaznice za premijeru svoje drame Winstonu Churchillu, svom političkom protivniku, a uz ulaznice je priloženo pismo u kojem je stajalo: “Poštovani gospodine, šaljem vam dvije ulaznice, jednu za vas, a drugu za bilo kojeg vašeg prijatelja – ako ga imate!”. Churchill je uzvratio svojim nobelovskim stilom: “Poštovani gospodine, vraćam vam poslane ulaznice i srdačno se zahvaljujem. Na premijeru, nažalost, ne mogu doći, ali doći ću na reprizu – ako je bude!”
