03.08.2020. u 16:45

Tradicionalno bi u kolovozu mnogi “dijasporci” stigli u domovinu na odmor. No, koronavirus čini svoje, dolazaka naših ljudi tijekom ovog kolovoza bit će znatno manje. No, one najnostalgičnije ništa ne može spriječiti da dođu na svoja ognjišta i obiđu rodbinu. Nadamo se da se neće smanjiti devizne doznake dijaspore, koje godišnje iznose blizu tri milijarde KM posredstvom banaka, što je oko osam posto BDP-a BiH. Dosta valuta stiže po načelu “iz ruke u ruku” pa ima makroekonomista koji računaju da ukupna vrijednost deviznih doznaka dijaspore čini blizu pet milijardi maraka i gotovo 15 posto BDP-a Bosne i Hercegovine! Nevjerojatno je, ali istinito, to da iz Hrvatske stiže oko 28 posto ukupnog iznosa deviznih doznaka dijaspore BiH, a iz Njemačke deset posto! Četvrtina deviznih doznaka dijaspore otpada na devizne mirovine. Zbog pandemije koronavirusa znatno se smanjio broj odlazaka na rad u zemlje EU-a, ali su se smanjili i iznosi deviznih doznaka dijaspore jer mnogima ni tamo ne cvjetaju ruže. A što je za RH more, to su za BiH devizne doznake dijaspore.

Ekonomski povjesničar Mijo Mirković (poznat i kao pjesnik Mate Balota) u svojoj knjizi (udžbeniku) “Ekonomska povijest Jugoslavije” napisao je kako je iseljavanje iz takozvanih kraških, siromašnijih, područja nužno, potrebno i poželjno. Poznato je i to da se oko 40 posto osoba vrati u mjesto odakle je otišlo. Koliko neki narod može biti žilav što se tiče preživljavanja na nekom području, najbolje pokazuju podaci o Hrvatima Hercegovine.

Iseljavanja Hrvata s područja Hercegovine (ali i iz Bosne) počela su još prije dolaska Turaka. Oko 60-ih godina 15. stoljeća čak je oko sto tisuća katolika s područja Hercegovine i dijelova Bosne odvedeno u Tursku u ropstvo, a 30.000 mladića pretvoreno u janjičare! Ratovi su činili svoje pa se tako u vrijeme Moreškog rata (1684. – 1699.) čitava Hercegovina gotovo ispraznila. Stanovništvo je izbjeglo u Dalmaciju pa se poslije vraćalo.

Dolaskom Austro-Ugarske dolaze i prve putovnice pa su se mnogi početkom 20. stoljeća iselili u Ameriku. U vrijeme komunističke Jugoslavije mnogi hercegovački Hrvati nisu mogli dobiti jugoslavensku putovnicu pa su bježali preko granice. Često bi bili uhićivani i zatvarani. Kad se Tito dosjetio da bi mnogi nezaposleni mogli u Jugoslaviji zarađivati devize na “trulom Zapadu”, dao im je putovnice. Hercegovci, Imoćani i mnogi drugi slali su u Jugu devize, beogradska tiskara “štancala” je bezvrijedne dinare, a beogradske bi banke teško zarađene devize lako kupovale za potrebe stvaranih vladara Jugoslavije. Mnogi se sjećaju takozvanog šticunga, ali i šverca devizama. Tako su jedne prigode savezni devizni inspektori ispred jedne škole u Širokom Brijegu pitali učenike gdje ima kupiti njemačkih maraka, a jedan od klinaca im je odgovorio:

- Ako je na sitno do pet-šest tisuća, može i kod mene!

Muževi su radili, slali devize za školovanje djece i izgradnje kuća. Pojavio se i najstarijih vic o toj temi. Naime, jedna je Hercegovka u pismu mužu na radu u Njemačkoj pisala: “Dragi mužu, kad ćeš vamo jerbo su te se dica jako poželila? Ako ti od posla ne možeš vamo, eto mene tamo tebi!” Posljednjih godina, što iz ekonomskih, a što iz političkih i inih razloga, povećavao se val iseljavanja iz BiH.

No, ne odlaze baš samo oni koji nemaju posla ili zbog niskih plaća, ima slučajeva da u potrazi za boljim životom u velikom svijetu krenu i oni kojima je i ovdje dobro išlo. No, pandemija koronavirusa puno je toga promijenila u svijesti ljudi po logici “dopunjene” narodne poslovice: bolje domaći vrabac u ruci nego golub na njemačkoj grani! To nas podsjeti na razgovor (ne)ugodni u jednoj obitelji. Djevojka je imala dečka koji se nije baš previše sviđao njezinoj majci, nadajući se kako će kći naći drugog momka njoj po volji. No, možda i neće pa reče:

- Bolje vrabac u ruci nego golub na grani!

U taj čas začu se zvuk automobila djevojčina momka ispred kuće, a njezin muž, djevojčin otac, reče:

- Tiše malo, evo stiže vrabac u ruci!

Komentara 1

HA
Habuhabuhabu
21:32 05.08.2020.

Gdje li je Otomansko carstvo smjestalo sve te robove. Ako ih je samo iz BiH bilo 100 000, a Bosna bila najdalja i najmalobrojnija od turskih vilajeta, zamislite koliko im je tek robova dolazilo iz Istocne Evrope, sa Bliskog Istoka, iz Egipta i Sjeverne Afrike tj. mnogoljudnih regiona spram nistavne Bosne. To su bili milioni i milioni i milioni robova.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije