Vrijeme ovih dana sve više sliči izvlačenju brojeva lota. Temperature se kreću nekako ovako: 7, 2, 1, 3, 13, 4, 11, 6! Politička klima je u tom stilu: jedni se nadaju jackpotu, a drugi bingu. Ovi prvi vjeruju da će BiH u ožujku otvoriti pregovore o članstvu u EU, a drugi nastoje opstruirati ispunjavanje kriterija za taj ključan korak na europskom putu BiH. Njih Europa ne zanima, njima je ovakva BiH – Amerika! U prosincu prošle godine Europsko vijeće pozvalo je Europsku komisiju da najkasnije u ožujku izvijesti to europsko političko tijelo o ostvarenom napretku BiH. Potom je u siječnju Europski parlament na zasjedanju usvojio izvješće kojim se poziva na snažnije preventivno djelovanje Europske unije diljem svijeta, u koje je uvršten amandman hrvatske eurozastupnice Željane Zovko s pozivom vlastima BiH da ispune uvjete i otvore pregovore s EU-om. Ona je upozorila na to da EU mora uložiti više u prevenciji sukoba. Mnogi BiH, u kojoj su raspoređene međunarodne snage te ima visokog međunarodnog predstavnika kao vrhovnog političkog autoriteta, promatraju kao zemlju zamrznutog konflikta. Željana Zovko često ističe da se kroz reformu Izbornog zakona treba osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i stvarna jednakopravnost Hrvata u BiH.
Onda su u posjet BiH stigli hrvatski i nizozemski premijeri Andrej Plenković i Mark Rutte u društvu Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, kako bi dali osobnu potporu vlastima u usvajanju reformskih zakona. Hrvatski premijer Plenković istaknuo je kako je ova godina posljednja kad je u pitanju rad aktualnih sastava Europske komisije i Europskog parlamenta te, ako se propusti ožujak, BiH će izgubiti čitavu godinu na svom europskom putu. Do zasjedanja u ožujku valja učiniti napredak u Izbornom zakonu, Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakona o sudovima i Zakona o sukobu interesa. Ruska agresija na Ukrajinu i Putinova politika ubrzale su proces proširenja EU-a, što Bosni i Hercegovini daje priliku za otvaranje pregovora. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uvjerena je u “zeleno svjetlo” iz Bruxellesa. U intervjuu Večernjem listu Krišto je istaknula kako bi “zeleno svjetlo” za ulazak u EU dodatno ujedinilo koalicijske partnere i dalo vjetar u leđa za pozitivne promjene.
Neke političke strukture i njima bliski mediji od drveta nisu vidjeli šumu, kojoj prijeti opasnost pretvoriti se u političku – džunglu. Naime, zamjerili su Plenkoviću, najvećem zagovorniku i podupiratelju BiH na europskom putu, to što nije nazočio sastanku s tročlanim Predsjedništvom BiH, u kojem Željko Komšić (kao) predstavlja bh. Hrvate iako ga oni nisu birali. Plenković je tako ukazao političkoj javnosti u Bosni i Hercegovini te institucijama Europske unije na jedan od ključnih uzroka političke nestabilnosti u BiH, a to su preglasavanje Hrvata i nametanje nelegitimnog predstavnika hrvatskog naroda u najvišoj državnoj instituciji vlasti.
Dug je europski put BiH. Nevjerojatno je to da je već četvrt stoljeća (1999. godine) otkako je počeo proces stabilizacije i pridruživanja, više od 15 godina (2008.) od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Europske unije, a osam godina (2016.) od podnošenja zahtjeva za članstvo u EU. Dugo se čekalo da BiH dobije kandidacijski status za članstvo (prosinac 2022.), a godinu dana potom Europsko vijeće uvjetno je preporučilo otvaranje pregovora. Njemačka i Slovenija pokrenule su inicijativu za brži ulazak država kandidatkinja u EU. “Zeleno svjetlo” iz Bruxellesa je kao svjetlo na kraju tunela!
No, političke strukture u BiH trebaju pokazati europsku zrelost. BiH, osim europskog, drugog puta nema iako se neki osvrću na istočnu, a neki na jugoistočnu stranu, a BiH je bila u Europi prije mnogo stoljeća. Neki još računaju na rezervnu opciju, podsjećajući nas na nezgodnu zgodu s dokonom damom kojoj je pukla guma na automobilu. Naiđe poznanica, još dokonija od nje, i upita je:
- Što ćeš sada?
- Nazvat ću dečka - odgovori.
- A imaš li rezervni? - upita poznanica misleći na kotač.
- Imam, ali ne javlja se na telefon - odgovori joj.
Nadamo se da BiH neće ostati izolirana od Europe, ukleti politički otok koji se može pretvoriti u Bermudski trokut. Treba se prisjetiti činjenice da je prije 110 godina upravo u Sarajevu ispaljen prvi metak Prvog svjetskog rata. Ne smiju se političke i vojne strukture Zapada prema BiH ponašati kao članovi posade broda koji je godinama prolazio pored nekog otočića na kojem je jedan brodolomac panično pozivao u pomoć. Brod je prolazio pored tog otočića, a taj čovjek s bradom do koljena vikao je i mlatarao rukama.
- Tko je onaj? - upitaše putnici.
Jedan član posade odgovori:
- Kad god prolazimo ovuda, on jednostavno podivlja!
Vlast “petorke” (HDZ BiH, sarajevska “trojka” i Dodikov SNSD) usvojila je “hrpu” materijala iz različitih oblasti iz opsežne “domaće zadaće” koju je BiH zadala Europska komisija. Politički predstavnici BiH trebaju pokazati europsku zrelost i pripadnost Europi te pokazati nekima na jugoistoku Europe da kod dame Europe ne prolaze balkanske fore kao što je ona od balkanskog fakina koji je nazvao neku damu.
- Meni se sviđaju osjećajni i snažni muškarci. Gdje si ti sad, odakle zoveš? - upita dama.
- Evo me u teretani i pišem neku poeziju - odgovorio je.
