Na proslavi 150. obljetnice utemeljenja kočerinske župe svjetlo dana ugledalo je još jedno vrijedno izdanje na temu Kočerina, ali i šire. Monografija "Stoljeće i pol župe Kočerin" dr. fra Roberta Jolića, koju je uredio kočerinski župnik dr. fra Mario Knezović, obogatila je zbirku vrijednih ukoričenih izdanja vezanih za prošlost kočerinskog područja, Širokog Brijega i čitave Hercegovine. Na misi uočnici blagdana Petra i Pavla, nebeskih zaštitnika župe Kočerin, koju je predvodio dr. mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK, i bila posvećena vrijednom kočerinskom jubileju, dr. fra Robert Jolić kazao je kako su mu jako nedostajale matične knjige župe Kočerin i samostana na Širokom Brijegu, što su ih komunističke vlasti - spalile! Zahvalio je fra Mariju Knezoviću kao uredniku, posebno u pomoći oko pronalaženja i rasporeda mnoštva fotografija u monografiji te fra Velimiru Mandiću i časnoj sestri Abeli Banožić na realizaciji ove bogate monografije koja sadrži 464 stranice!
U predgovoru dr. fra Mario Knezović piše: "Monografija koja vam je u rukama samo je mali dio onoga što se u razdoblju postojanja župe, ali i prije toga, odvijalo na ovim prostorima. Naravno, puno toga će ostati nezabilježeno: što zbog nedostatka podataka, što zbog koncepcije same monografije. Zapisano i fotografirano nije sve što se zbivalo. Tko bi mogao i opisati milosti koje su vjernici po rukama pastira u tom razdoblju primili?" Fra Mario je poručio kočerinskim župljanima u zavičaju i po svijetu: "Župa koja je sposobna stvarati lijepe ljudske odnose, koja radi na pomirenju i ljude međusobno povezuje, takva župa je kao grad što leži na gori i ne može se sakriti; ona je kao svjetiljka koja svijetli svima koji su u kući!"
Dr. fra Robert Jolić u svom uvodu ističe: "Jedna od župa koje su nastale od drevne župe (Mostarsko) Blato, koja je 1847. godine promijenila ime u župa Široki Brig (Brijeg) po novom sjedištu župe i ujedno prvom samostanu sagrađenom u tursko doba u Hercegovini, onome na Širokom Brijegu, bila je župa Kočerin. Župa Blato (Široki Brijeg) obuhvaćala je naime iznimno široki prostor, koji se ugrubo podudarao s područjem današnje općine (grada, op. a.) Široki Brijeg, pa je bilo gotovo nemoguća za kvalitetno pastoralno služenje. (…) Tako je 1872. godine osnovana nova župa Kočerin, koja je obuhvaćala zapadni dio bivše zajedničke župe Blato; iste godine od župe Široki Brijeg odcijepila se i župa Rasno."
Dr. fra Jolić dalje piše o bogatoj povijesti Kočerina, o čemu svjedoče gradine i gomile iz prethistorijskog razdoblja, kao i brojni stećci iz srednjeg vijeka, a najpoznatiji je stećak Vignja Miloševića s natpisom iz kojeg je vidljivo da je taj kočerinski velikaš živio u 14. stoljeću i umro 1404. Spomenuo je i važnost rudnika boksita u Crnim Lokvama u preživljavanju puka kočerinskog područja. Kočerin je poznat i po veličanstvenoj župnoj crkvi s najvećim likom svetog Franje u svijetu, visokim 23 metra na pročelju zvonika, umjetničko djelo Ante Starčevića i fra Petra Krasića. Naglasio je kako je kočerinski puk posebno pobožan, o čemu govore nestvarne brojke s više od 1200 članova Trećeg reda sv. Franje između dvaju svjetskih ratova. Spomenuo je kako je u prigodi proslave 100. obljetnice župe Kočerin (1972.) bilo planirano izdavanje monografije župe, što je realizirano tek nakon pola stoljeća. Piše da postoji nekoliko vrijednih djela koja obrađuju prošlost i sadašnjost sela kočerinske župe - "Kočerin kroz stoljeća" autora Stjepana Ivankovića, Joze Kraljevića i Drage Mikulića, zbornik radova "Viganj i njegovo doba", koji je uredio Grgo Mikulić nakon simpozija u Kočerinu u povodu 600. obljetnice Kočerinske ploče, bogato opremljena monografija "Kočerin" autora Grge Mikulića, knjižica "Da se ne zaboravi" (žrtve Drugog svjetskog rata i poraća iz župe Kočerin), koju su pripremili fra Ivan Boras i fra Ante Penava te monografija "Franjevačka mladež Kočerina", koju je s framašima priredio fra Ivan Landeka. Dr. fra Jolić naglašava: "Sve navedene knjige dobro su došle za izradu ove monografije, ali je naglasak stavljen na izvornu arhivsku građu, do koje je dakako bilo uopće moguće doći."
Ova vrijedna monografija u svojim čvrstim koricama sačuvala je od zaborava mnogo toga vezanoga za kočerinsko područje. Monografija "Stoljeće i pol župe Kočerin" sadrži pet poglavlja: Opća i crkvena povijest područja župe Kočerin, Povijest župe Kočerin, Život i smrt, Ljudi i događaji i Školstvo na području župe Kočerin. U prvom poglavlju autor piše o geografskom položaju i stanovništvu na prostoru ove župe, naseljima i prvim spomenima Kočerina, Ljubotića, Privalja, Crnih Lokava, Rujna, Vranića/Podvranića, Potkraja i Mamića, gradinama, gomilama i stećcima, dolasku Hrvata na ovo područje, prvim pisanim spomenima, Kočerinskoj ploči, kočerinskim selima u turskim deferima, kočerinskim naseljima u novije doba.
U drugom poglavlju autor monografije govori o prostoru župe, izgradnji župne kuće, župnoj crkvi, područnim crkvama u Ljubotićima, Rujnu i Podvraniću i zavjetnim kapelicama, crkvenim udrugama, trećaricama i framašima, festivalu religiozne drame, hodočašćima, katoličkom tisku, "umicanju djevojaka"… Teme trećeg poglavlja su demografska kretanja na području kočerinske župe, biskupski popisi stanovništva, popisi u shematizmima, plemena i rodovi, pojedinačna rodoslovlja, emigracije, groblja na području župe, žrtve Prvog i Drugog svjetskog te Domovinskog rata. U četvrtom poglavlju autor piše o svećenicima, redovnicima i redovnicama rodom iz kočerinske župe i pastoralnom župnom osoblju, a u petom poglavlju o pučkoj školi u Kočerinu, četverorazrednim školama u Ljubotićima, Crnim Lokvama, Rujnu, Podvraniću, Gornjim Mamićima i Privalju, podacima o broju učenika u tim školama od 1974. godine te osnivanju osmogodišnje škole u Kočerinu, tečajevima opismenjavanja…
Mnogi kočerinski župljani koji su nabavili ovu monografiju oduševljeni su njezinim bogatim pisanim sadržajem i mnoštvom fotografija koje na poseban način govore o prošlosti i sadašnjosti Kočerina. Bude se nostalgična sjećanja, posebno kod onih koji vide svoj lik ili nekoga bližnjega u mnoštvu fotografije ove bogato opremljene monografije u izdanju Naših ognjišta, pod uredničkom palicom fra Marija Knezovića. Osim njega i autora dr. fra Roberta Jolića u uredništvu ove monografije bili su još fra Velimir Mandić i sestra Abela Banožić. Lekturu je uradio prof. don Ilija Drmić, a do fotografija se dospjelo zahvaljujući Arhivu Hercegovačke franjevačke provincije (fra Anti Tomasu), "Foto Kruni" iz Širokog Brijega, arhivu župe Kočerin, arhivu kočerinske Frame, fotografijama u posjedu Roberta Jolića, fra Marija Knezovića, Ante Penave, Tomislava Hrkaća, Stipe Kvesića, Petra Ćuka te privatnim i obiteljskim albumima župljana. Fotografija na naslovnici (zastava obilježavanja 150 godina župe) djelo je Ive Ćuk - mozaik sv. Franje (djelo Ante Starčevića i fra Petra Krasića). Monografiju je grafički obradila Marijana Pekas, a tiskana je u Suton tisku u Širokom Brijegu. Ova monografija golem je prilog daljnjem izučavanju župe Kočerin i kočerinskog područja, ali i čitavog širokobriješkog i hercegovačkog te najljepši mogući dar za 150. rođendan ove župe.
