"Aktualnost Marka Marulića je puno veća nego što mi to znamo i vidimo, a posebno zato što je povezana s nacionalnom sviješću, najranijom modernom sviješću kod Hrvata što nije često promišljano", kazao je prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak na 8. Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Identiteti – kulture – jezici koja je održana jučer na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Konferencija je organizirana povodom 500. obljetnice tiskanja Marulićeva djela Judita čija je ovogodišnja tema bila "Marko Marulić i njegovo doba", a okupila je brojne znanstvenike iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Prodekan za organizaciju i razvoj Filozofskog fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Mate Buntić je istaknuo kako Fakultet ima misiju njegovanja hrvatske kulturne i identitetske baštine, a pri tome proučava i susjedne identitete.
"Na konferenciji smo vidjeli neke nove spoznaje unutar Marulićeva lika te je istaknuta njegova aktualnost za naše današnje prilike. Predstavljeni su društveno-povijesni, književni, filozofski i drugi fenomeni njegova doba kao i novije spoznaje koje doprinose razumijevanju Marulićeva života, djelovanja i statusa u hrvatskoj, ali i svjetskoj kulturno-književnoj baštini", kazao je prodekan Buntić.
Prof. dr. sc. Katja Bakija je izlagala o temi „Djela Marka Marulića u Franjevačkom samostanu – dubrovački kontekst oca Hrvatske Književnosti“. Istaknula je kako Marulić nije imao puno kontakata s Dubrovačkim autorima, ali da ipak postoje neki rukopisi koji se čuvaju u Franjevačkom samostanu. Od dva sačuvana primjerka rukopisa na svijetu jedan je u Dubrovniku, a drugi u Zadru.
"Mi najčešće govorimo da je potpuno jasno kako je Marulić govorio o jeziku hrvatskome. Nije on govorio o tome što je govorio hrvatski jezik nego što je imao duboku svijest o tome da je hrvatski identitet tog trenutka onaj koji se nudi kao jedini moderni tadašnji pogled na svijet", objasnio je Prosperov Novak koji je izlagao o temi "Hrvatska nacionalna svijest u Juditi Marka Marulića i njezina današnja simboličnost".
"Poredbe u Juditi, koje se pamte kao snažne i izražajne pjesničke dionice, iz perspektive tradicionalne retorike baština su iz klasične epike, jedan od važnijih pjesničkih rekvizita 'starih poet' koji se nisu zadovoljavali, kako kazuje Marulić u posveti spjevu, tek ispripovjediti kako se događaj zbio", kazao je prof. dr. sc. Miroslav Palameta u svom izlaganju o temi "Epske poredbe u Juditi".
