The Hub of Fine Arts u Mostaru otvara svoja vrata u subotu, 28. svibnja 2022. godine. Događaj je to od velikoga značaja za Mostar i jedan od znamenitijih trenutaka u povijesti grada, piše Večernji list BiH.
Gospodin Amir Gross Kabiri, osnivač i vlasnik The Hub of Fine Arts, ovim je izvanrednim doprinosom za kulturu još jednom pokazao kako prepoznaje i cijeni potencijal grada Mostara te je ovo još jedan njegov zalog za uspješnu budućnost svih njegovih građana.
Kolika je vrijednost
Građani Mostara i BiH imat će priliku vidjeti i doživjeti najveća umjetnička djela ikad izložena u ovoj regiji, a Mostar će time dobiti i dodatnu turističku vrijednost - umjetnički muzej svjetske razine.
Otvaranje The Hub of Fine Arts u Mostaru predstavlja istinski doprinos razvoju kulturnoga života grada i cijele regije.
Amir Gross Kabiri, osnivač i vlasnik The Hub of Fine Arts. Vlasnik fotografije: M. T. Abraham Group
Umjetnička djela u The Hub of Fine Arts procijenjena su na tržišnu vrijednost od 300 milijuna KM. Važno je naglasiti kako je ova zbirka jedna od najznačajnijih na Balkanu kada je riječ o modernoj umjetnosti, a okuplja neka od najznačajnijih imena povijesti umjetnosti. Također, radovi iz zbirke The Hub of Fine Arts izlagani su u eminentnim svjetskim galerijama i muzejima, kao što su Muzej Albertina u Austriji, Državni muzej Ermitaž u Rusiji, Muzej Tel Aviv u Izraelu i drugi.
Umjetnička djela izložena u The Hub of Fine Arts izniman su i pomno odabran dio značajnog i bogatog mozaika umjetničke zbirke koja pripada MTA zakladi. Vizija i uvjerenje da je umjetnost najviši aspekt postojanja iz kojeg čovjek razvija svoju svijest bili su polazišna točka i sila koja je pokretala stvaranje zbirke. Integracija stilskih razlika, prožimanje vremena i susret udaljenih mjesta čine ovu umjetnost živopisnom, energičnom, dojmljivom i poučnom.
Kolekcija okuplja dinamične talijanske futuriste, osjetljive francuske postimpresioniste i revolucionarne foviste, zanesene španjolske kubiste, složene njemačke ekspresioniste i autentične američke apstraktne umjetnike koji prikazuju bogatstvo i kreativne izazove prve polovine 20. stoljeća. Zamišljena je kao avantura kroz kreativnost i različitosti, koja za cilj ima inspirirati brojne priče i nikoga ne ostaviti ravnodušnim na doživljaj umjetnosti.
The Hub of Fine Arts jedinstveno je sjecište modernističkoga stilskog izričaja i najvećih umjetnika prve polovine 20. stoljeća. Više od 100 izložaka nudi izvrstan uvid u konstante i revolucionarne aspekte ovih umjetničkih djela, otkrivajući svu jedinstvenost jednog doba.
Osim znamenitih imena povijesti umjetnosti ujedinjenih u malom prostoru, ovu zbirku izdvaja i izložbeni koncept kakav još ne postoji u regiji. Posebna pozornost posvećena je praćenju muzeoloških trendova te se posjetiteljima nude suvremeni galerijski alati kako bi im se pružio potpuni ugođaj: audiopratnja, tekstovi i videozapisi koji se mogu čitati putem QR koda, videoprojekcije i glazba prilagođena ambijentu. Jedna od posebnosti The Hub of Fine Arts je i to što je zbirka osmišljena tako da svako djelo predstavlja zaseban svemir koji ne mora nužno biti povezan s drugim. Posjetitelju se ostavlja prostor da svako djelo percipira i usvoji na potpuno nov način i da svim osjetilima doživi snagu umjetnosti u umjetničkom djelu.
U The Hub of Fine Arts održavat će se bogati edukativni i znanstveni programi usmjereni na jačanje znanja o umjetnosti te njezino što češće uključivanje u društvo. Sadržaj će nadopuniti dekorativni i funkcionalni luksuzni suveniri inspirirani izloženim umjetničkim djelima.
Stručno uređenje i prezentacija ove pomno planirane i formirane zbirke čine je pristupačnom sadašnjosti i otkrivaju njezin muzejski i povijesni značaj. Otvorenost ovaj prostor čini dinamičnim, pristupačnim i lako razumljivim, a iznimna vrijednost, potencijal i kvaliteta zbirke postav približavaju muzejskom konceptu.
Dr. Ariane Grigoteit, zamjenica voditelja kolekcije Deutsche Bank i jedna od najznačajnijih povjesničarki zapadne umjetnosti, pisala je o zbirci The Hub of Fine Arts koju možemo vidjeti u Mostaru te je svojom stručnom analizom proširila povijesni kontekst i razumijevanje MTA zbirke:
"Izložbeni projekt MTA zbirke prikazuje izvanredna djela od 1904. do 1975. godine i ujedno ih smješta u kulturno-povijesni kontekst vremena obilježenog prevratima. Radovi prate brzi slijed umjetničkih preokreta s početka 20. stoljeća u svim njihovim aspektima. Od Larionova do Lewandowskog, od rajonizma do precizionizma, umjetnički spektar otvara impresivan pogled na umjetnost 20. stoljeća sa središtima Parizom i New Yorkom. Slike i skulpture, između ostalih, Pissarroa, Matissea, Modiglianija, Rodchenka, Goncharove, Ekster ili De Vlamincka ilustriraju impresivnu internacionalnost, kao i mreže te suradnje, čiju snagu i inspiraciju izvanredno odražavaju ova umjetnička djela... Djela MTA zbirke svojim višeslojnim referencijama na sadašnjost ilustriraju putovanje kroz stvarnost tadašnjega života.
Umjetničko traganje
O svemu navedenom govori zbirka MTA zaklade. Ona govori o različitim stilovima života i o svijetu, o umjetničkom traganju, prvo u Parizu, a kasnije u središtu New Yorka. Tko zbirku shvaća kao ogledalo ili pokazatelj društvenih prilika i promjena, gotovo se mora oprostiti od želje za pregledom s obzirom na globalnu raznolikost. No, vjerojatno je zbirka već tada nudila svom kolekcionaru svojevrsnu sigurnost i orijentaciju."
The Hub of Fine Arts nudi višedimenzionalno iskustvo umjetnosti i kulture posjetiteljima svih dobnih skupina te ih uz pomoć najnovijih muzejskih alata educira o kreativnom procesu umjetnosti i novijim kulturnim strujanjima. Kao jedinstveni umjetnički prostor u regiji, The Hub of Fine Arts svoju će posebnost pokazati kroz kvalitetne umjetničke izložbe s fokusom na radove međunarodnih majstora modernizma.
Večernji je list prije otvorenja posjetio The Hub of Fine Arts, a kao poziv svima vama da posjetite ovo iznimno mjesto u Mostaru predstavit ćemo nekoliko umjetničkih djela iz zbirke.
Amedeo Modigliani
(1884. – 1920.)
"Annie Bjarne" (1919.)
Vlasnik fotografije:
M. T. Abraham Group
Modiglianija je s portretiranom mladom Šveđankom Annie Bjarne u pariškom Café de la Rotonde upoznala zajednička prijateljica i slikarica, Šveđanka Thore Klinckowstorm, koju je umjetnik također naslikao. Na slikarevu molbu Annie Bjarne pozirala mu je 1919. godine na katu kuće u ulici Grande Chaumiére u Parizu, gdje je živio s partnericom Jeanne Hébuterne. Portret prikazuje djevojku u sjedećoj, gotovo skrušenoj pozi, a njezina blago nagnuta glava, spuštena ramena, izduženi vrat, bademaste oči i priljubljene usne evociraju skromnost i unutarnji mir, ali i sjetu modela. Kao na većini portreta, Modigliani ni ovdje nije prikazao zjenice u očima Annie Bjarne, ostavljajući gledatelju slobodu da osjeti i kreira njezine oči, a time i dušu. Suptilna, vijugava i elegantna linija kojom je izgrađen crtež stvara čvrsti volumen figure koju vizualno naglašava statična pozadina. Modiglianijevo korištenje pastelnih boja, indiferentnost prema svjetlosnoj dinamici i sfumatu ovaj portret čine istančanim, otmjenim i upečatljivim prikazom mlade žene.
Auguste Herbin
(1882. - 1960.)
"Kompozicija" (1927.)
Vlasnik fotografije:
M. T. Abraham Group
Francuski slikar Auguste Herbin, poput većine drugih umjetnika, mijenjao je slikarski rukopis tijekom karijere: stilsko polazište bio mu je impresionizam, da bi potom preko fovizma i kubizma došao do apstraktne umjetnosti. Također, specifičnost njegova slikarstva bila je u tome što je Herbin povlačio paralele između slova, oblika, boja i glazbenih elemenata te je razvio vlastiti kompozicijski sustav "alphabet plastique". Slika "Kompozicija" prikazuje jednostavne geometrijske elemente intenzivnog kolorita. Iako se prikazani oblici naizgled nasumično presijecaju i prepliću, na slici prevladava estetska harmonija između figura te neodvojivost elemenata geometrijskog korpusa. Slika je vrlo plošna i ne ostavlja dojam treće dimenzije. Izgrađena je od dodira oštrih formi tamnih boja te slobodnih površina oblikovanih pastelnim nijansama i suptilnim sjenčanjem.
Louis Valtat
(1869. - 1952.)
"Žena sa psom"
Vlasnik fotografije:
M. T. Abraham Group
Umjetnička ostvarenja francuskoga slikara Louisa Valtata, koji se smatra jednom od najvažnijih figura fovističkog pokreta, stilski se kreću od postimpresionizma do fovizma. Ovaj zaljubljenik u prirodu i čulnost imao je sposobnost svakom naslikanom motivu ili situaciji dati osobitu šarmantnost i životnost. Slika "Žena sa psom" kreirana je snažnim potezima kista i gustim nanosima toplih boja, a istaknute konture i vijugavi potezi kista slici daju dinamiku i ekspresivnost. Valoviti nanosi boja doprinose razigranom dojmu uobičajenog i veselog ozračja jednog doma, zbog kojeg djelo ostavlja dojam veselosti i lepršavosti. Iznimna emotivna sugestivnost kojom se zaigrani pas propinje oko noge djevojke koja se upravo želi ustati iz postelje čini ovo djelo poetičnim i senzualnim. Razbarušena posteljina, nabori na spavaćici koji naslućuju figuru djevojke te spontano istaknuta noga koja dominira središtem prikaza daju ovom djelu provokativnu notu. Valtat nije definirao perspektivu prostora, nije otkrio vrijeme kada se prikazana scena odvija, nije sugerirao u kojem se smjeru prikaz može razviti jer je potencijal ovog djela odlučio zatomiti u dimenziji naslućivanja, osjećanja i mašte.
Jean Metzinger
(1883. - 1956.)
"Žena sjedi" (oko 1906.)
Vlasnik fotografije:
M. T. Abraham Group
Jean Metzinger jedan je od najznačajnijih i najplodonosnijih avangardnih francuskih slikara koji je izvanredan umjetnički opus formirao u nekoliko stilskih tendencija modernizma: neoimpresionizam, fovizam i kubizam. Slika "Žena sjedi" pripada autorovoj ranoj stvaralačkoj fazi koja je usklađena s duhom la belle époque i u kojoj eksperimentira s efektnim kombiniranjem boja čija je snaga povezana s neoimpresionističkom i fovističkom manirom. Na formiranje njegova ranoga stila utjecali su glasoviti umjetnici s kojima je prijateljevao: Robert Delaunay, Georges Seurat i Henri-Edmond Cross, no Metzingerova djela posebnim čini razvidna strategija slikanja i promišljanje prije svakog poteza kistom. Ovo umjetničko djelo malih dimenzija, ali iznimne likovne snage Metzinger gradi specifičnim odnosom boje i forme te teži izazvati emocionalnu reakciju kod promatrača. Naslikana dama plijeni pozornost, njezina odjeća upućuje na pripadnost visokom društvenom sloju, dok dostojanstvenim držanjem tijela i mirnim licem vješto skriva raspoloženje. Ambijent i predmeti u sobi prikazani su bogatim koloritom te upućuju na luksuz i modu tog vremena. Metzinger je ovo djelo naslikao u ranoj mladosti, ali ono jasno dočarava izraziti talent i majstorstvo slikara koji je ostavio dubok trag u povijesti umjetnosti.
Tamara de Lempicka
(1898. - 1980.)
"Apstraktna kompozicija u crvenom i plavom II" (oko 1953.)
Vlasnik fotografije:
A. T. Abraham Group
Poljska umjetnica Tamara de Lempicka živjela je i stvarala u Francuskoj i SAD-u, a njezina djela spadaju u najreprezentativnije i najprepoznatljivije slike art décoa. Jazz era, zlatno doba Hollywooda i visoko društvo te brojne afere i intrige obilježile su njezin život i stvaralaštvo. Bitno je spomenuti da je ona jedna od rijetkih žena koja se uspjela proslaviti i živjeti od svoje umjetnosti. "Apstraktna kompozicija u crvenom i plavom II" pripada poslijeratnom razdoblju kada je Lempicka eksperimentirala s nefigurativnim prikazima kojima dominiraju isprepletene plohe i linije. Umjetnica kombinira oštre geometrizirane plohe jarkog kolorita s vijugavim organskim linijama, a savršena ravnoteža gotovo fluorescentnih i zagasitih crvenih tonova s plavom pozadinom te bijelim i sivkastim detaljima čini ovo djelo osobito efektnim. Ova apstraktna kompozicija ima nadrealnu tendenciju zbog trodimenzionalne konstrukcije. Također, čaroliju ovog djela osnažuje naizmjenično preplitanje prepoznavanja i neprepoznavanja istaknutih oblika. Zahvaljujući iznimnom talentu i osebujnom stilu, Tamara de Lempicka zauzima važno mjesto ne samo u povijesti umjetnosti nego i u modernoj i pop-kulturi 20. stoljeća, a njezin lik i djelo obožavaju brojne slavne osobe iz svijeta glazbe i filma.
Manuel Ortiz de Zárate (1886. - 1946.)
"Mrtva priroda s lulom" (oko 1919.)
Vlasnik fotografije:
M. T. Abraham Group
Čileanski slikar Manuel Ortiz de Zárate veći dio karijere proveo je u Europi, gdje se sprijateljio s Amedeom Modiglianijem i Pablom Picassom, a snažan utjecaj na njega ostavio je Cézanne. Ovaj slikar kubizma najčešće je slikao mrtve prirode i pejzaže, a kubističke stilske odlike - kao što su odsutnost dubine prostora, nedosljednost u harmoničnim razmjerima te slojeviti raspored u vertikalnom smjeru - vidljive su na djelu "Mrtva priroda s lulom". Predmeti kao da su ubačeni u ravninu slike, njihov plošni karakter i jasne konture raskidaju veze s realnim svijetom jer promatrač ima osjećaj da lula, čaša ili boca u svakom trenutku mogu skliznuti sa stola. Umjetnik je dodatnu igru stvorio postavljajući romboidni plavo-bijeli oblik u središte kompozicije, dok na ostatku slikarskog platna vladaju zeleno-sivi tonovi, zbog čega je stvorio spokojan i ugodan ambijent u prostoru.
