U sklopu Mostarskoga proljeća 2022. - XXIV. dana Matice hrvatske Mostar u utorak, 17. svibnja ansambl Hrvatskoga narodnog kazališta Mostar odigrat će s početkom u 20 sati na Maloj sceni HNK, mnogo puta to je i dokazano, pravi kazališni hit - Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja.
U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka, Nikolina Marić, Danica Džidić, Stana Šuman, Sofija Vrljić, Mario Bošnjak, Zorislav Galić.
Izvedba će se na ovogodišnjem Proljeću dogoditi upravo u prigodi maloga jubileja.
Naime, prije točno pet godina, odnosno 17. svibnja 2017. godine, premijerno je izvedena koprodukcijska predstava Hrvatskog
narodnog kazališta u Mostaru i Matice hrvatske Mostar “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, autora Ive Brešana i pod redateljskom palicom Ivana Lea Leme.
Scenografiju potpisuje Vesna Režić, kostimografiju Mirjana Zagorec, skladatelj je Zvonimir Dusper – Dus, koreograf Leo Mujić, oblikovanje svjetla potpisuje Uroš Škiljević, a izradu rekvizite Marko Mrdaković.
Iz osvrta Josipa Blaževića na predstavu:
Mrduša možeš biti ti!
Dramaturg predstave i umjetnički savjetnik u HNK Mostar Dragan Komadina u prigodnom je tekstu, objavljenu u programskoj knjižici predstave, između ostalog, zapisao kako "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, hrvatski dramski klasik, ovjenčan brojnim nagradama za tekst i još brojnijim nagradama za mnoga uprizorenja u prošlih četrdeset i šest godina na profesionalnim i amaterskim pozornicama u bivšoj Jugoslaviji i inozemstvu, uglavnom jamči uspjeh svakoj kazališnoj kući kao svojevrsni repertoarni eliksir. No, s druge strane, upravo zbog činjenice da je njezina repertoarna zavodljivost utkana u kolektivno nesvjesno ovih prostora, njezina postavka može biti mač s dvije oštrice.
Nakon pet godina brojnih izvedbi, osam festivalskih nagrada, mnogih pozitivnih osvrta kazališnih kritičara, slobodno se može ustvrditi kako je ova Lemina inscenacija Brešanovog remek djela kazališni hit.
Mostarski "Hamlet" postavljen je na scenu ispunjenu bačvama raznih veličina, odnosno na veliko seosko gumno s nebom i oblacima u trećem planu. Prostor zapravo sugerira jednu veliku krčmu na otvorenom, donjomrdušku agoru, koja je i groteskni vlaški parlament i pozornica, s Brešanovim "Hamletom" kao jedinom točkom dnevnog reda. Sugerirajući prostor slobode, ovakva scenska postavka postaje ironični komentar rigidnoga socijalističkog konteksta s početka pedesetih godina prošlog stoljeća.
Istodobno, bačve na seoskom gumnu prizivaju davni svijet ritualnih svetkovina, dakle antički eksterijer gdje se plesom, pjesmom i vinom slavio bog Dioniz. Brešanove radioemisije, svojevrsna intermezza, ka prijelazi između prizora, u kojima progovara vlast čas slaveći socijalističku izgradnju, čas upozoravajući na zabrinjavajuće pojave i zastranjenja u izgradnji "našeg socijalističkog društva“ ili se referirajući na dekadentno robovanje kapitalističkom, čitaj shakespeareovskom, repertoaru naših kazališta, transformiraju se u zanimljive scenske totale. Oni su prilika da se svijet komunističkih sletova poveže s današnjom medijskom dikataturom raznih talent natjecanja, a mogu stati pod zajednički nazivnik "Mrduša možeš biti ti!".
