Matica hrvatska u Širokom Brijegu ima dugu tradiciju i veliko kulturno značenje. U izvješću Matice hrvatske za upravnu 1898. godinu navedeno je nekoliko članova iz Širokog Brijega - fra Didak Buntić, fra Stanislav Kraljević i fra Miroslav (Mirko) Matijević, profesori širokobriješke Franjevačke gimnazije, širokobriješki kapelan fra Cvjetko Dodig, vikar fra Križan Galić i učitelj Ivan Odić. Oni su bili članovi mostarskog Ogranka Matice hrvatske, piše Večernji list BiH.
"Dani jada i glada"
Prema riječima Damira Zorića, potpredsjednika Matice hrvatske, početkom 20. stoljeća, od ukupno 294 ogranka, u BiH je imala njih 38. U jednom razgovoru s Damirom Zorićem doznali smo kako je među članovima Matice hrvatske između dvaju ratova bilo i nekoliko tadašnjih gospodarstvenika iz Hercegovine, kao što je širokobriješki trgovac i hotelijer Stjepan Šćepa Galić. U njegovu hotelu u Širokom Brijegu održavani su razni kulturni programi. Matica hrvatska bila je izdavač dvaju romana Širokobriježanina Ivana Softe (Sopte), prvog pisca radnika u hrvatskoj književnosti. Riječ je o romanima "Dani jada i glada" (1937.) i "Nemirni mir" (1940.). U godišnjem izvješću Matice hrvatske za 1936. stoji kako je u pripremi izdavanje romana "Dani jada i glada" širokobriješkog pisca Ivana Sopte. U izvješću stoji: "Ta knjiga je dirljiv spomenik nebrojenim neznanim junacima ispaćene naše Hercegovine koja ipak nije izgubila svoje životne snage".
Dolaskom boljševičke vlasti nakon Drugog svjetskog rata glas Matice hrvatske gotovo je utihnuo. No, prof. Jerko Ivanković još je kao zagrebački student učlanio pet Širokobriježana u članstvo Matice hrvatske. Novi članovi Matice hrvatske tada su postali Ivan Bevanda, Karlo Rotim, Franjo Šušak Lala, Veselko Bošnjak i Frano Sesar. Tada se u Širokom Brijegu (tadašnjoj Lištici) nije mogao utemeljiti Matičin ogranak. Dugo se čekalo do utemeljenja širokobriješkog Ogranka, jedne od najvažnijih nacionalnih i kulturnih institucija Hrvata. U monografskom izdanju "Široki Brijeg" Karla Rotima stoji da je za to najzaslužniji već spomenuti prof. Jerko Ivanković. On je 1990. godine, tada kao profesor gimnazije u tadašnjoj Lištici, učlanio 11 članova, čime su stečeni uvjeti za utemeljenje Ogranka Matice hrvatske u tadašnjoj Lištici kojoj će godinu dana kasnije biti vraćeno ime Široki Brijeg. Na obnoviteljskoj skupštini Matice hrvatske u Zagrebu 8. prosinca 1990. godine u članstvo su primljeni Širokobriježani Jerko Ivanković, Stanko Jurilj, Berislav Kutle, Zdravko Kutle, fra Ante Marić, Ljubomir Mikulić, Jozo Pavković, Tomo Sesar, Ivan Spajić, Frano Vukoja i Andrija Zeljko. Osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske u Lištici održana je 29. prosinca 1990. u hotelu Park. Na skupštini su sudjelovali čelnici Skupštine općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić i Jago Lasić te Stipe Jukić, član Središnjice Matice hrvatske u Zagrebu. Za predsjednika lištičkog (širokobriješkog) Ogranka izabran je Jerko Ivanković, za tajnika Andrija Zeljko, za rizničara Jozo Pavković, a u Nadzorni odbor izabrani su Berislav i Zdravko Kutle te Frano Vukoja. Prof. Jerko Ivanković kazao nam je kako mu je oko utemeljenja širokobriješkog Ogranka puno pomogao Širokobriježanin Ivan Dugandžić.
Rotim navodi da je svrha osnivanja ovog ogranka bilo stvaranje i širenje umjetničkih i znanstvenih vrijednosti te promicanje narodne prosvjete, pomoć članova u njihovu radu, promicanje društvenog života raznim oblicima kulturnog djelovanja, okupljanje svih pojedinaca spremnih ostvarivati svrhu Društva. Dalje se navodi kako će širokobriješki Ogranak svoju svrhu ostvarivati izdavačkom djelatnošću, organiziranjem javnih predavanja, brigom o kulturnom nasljeđu u suradnji s drugim organizacijama i ustanovama (poglavito s Hrvatskim kulturnim društvom "Napredak"), prikupljanjem bibliografskih podataka o članovima i drugim zapaženim djelatnicima.
Vijest o utemeljiteljskoj skupštini objavili su tadašnji mediji. Fra Ante Marić u širokobriješkom listu "Vrisak" izvijestio je o tom važnom kulturnom događaju u Širokom Brijegu. Naglasio je da je prof. Jerko Ivanković izabran za delegata za Glavni odbor u Zagrebu. Prof. Stanko Jurilj, koji je bio predvoditelj i vodio radni nadzor, istaknuo je vrijednost i važnost ovog događaja. Fra Ante ističe i obraćanje Stjepana Jukića koji se osvrnuo na 1839., 1971. i 1989. godine, a riječ je o godinama osnutka Matice hrvatske, njezina praktičnog gašenja i ponovnog oživljavanja. Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg u ožujku 1991. upisan je u popis kod Višeg suda u Mostaru. Rotim u monografskom izdanju "Široki Brijeg" navodi kako je u travnju 1991. širokobriješki Ogranak priredio povijesni sat na spomen pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, a u listopadu iste godine s KUD-om "Napredak" ovaj Matičin ogranak uputio je prosvjede protiv napada agresora na Dubrovnik. Ogranak je 29. ožujka 1992. priredio skup u povodu 25. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Na javnoj tribini 8. listopada govorio je Ivo Korsky o temi "Hrvatska jučer, danas, sutra". Te godine 12. studenoga održana je književna večer posvećena fra Lucijanu Kordiću.
Bogato izdavaštvo
Nakon Jerka Ivankovića predsjednici širokobriješkog Ogranka bili su Blanka Kraljević i Predrag Kožul, a aktualni predsjednik je Gojko Jelić. Širokobriješki članovi Matice hrvatske iz 19. stoljeća mogli su samo sanjati o tome da će se širokobriješki Ogranak krajem 20. stoljeća početi baviti nakladničkom djelatnošću. Gojko Jelić dao nam je podatke o izdavačkoj djelatnosti ovog Ogranka. Prvi izdavački projekt bila je knjiga "Rasno" fra Josipa Sopte i Ivana Dugandžića, objavljena 1999. godine. Iste godine objavljen je glazbeni album "Širokobriješka zvona" glazbenika Ante Sliškovića Škuce. Sljedeće godine u nakladništvu širokobriješkog Ogranka izdana je knjiga karikatura "Gango moja" Marka Knezovića Ćope. Blanka Kraljević i Tomislav Ćužić 2001. godine u nakladi ovog Matičina ogranka objavili su zajednički katalog "Hercegovački rapsod", a sljedeće godine i drugo izdanje. Značajna knjiga "Širokobriješka baština" Ivana Dugandžića objavljena je 2004. Te godine u nakladi Matice hrvatske Široki Brijeg objavili su svoje knjige Katica Mustapić Šantić ("Povratak sebi", pjesme) i Marinko Ćavar ("Pst... i prenesi dalje", aforizmi). Ovaj je Ogranak 2005. bio sunakladnik knjige Ivana Sivrića "Politika za obične ljude - Bakulina škola poštenja". Sljedeće godine Ogranak je objavio "Sabrana djela" Ivana Sopte (priredio Ivan Dugandžić), a 2007. dramu fra Ante Marića "Dolazak fratara u Hercegovinu". Iste godine Ogranak je bio suizdavač knjige "Rat je počeo prije" Zdenka Ćosića. Širokobriješki Ogranak Matice hrvatske 2008. je bio sunakladnik monografije "Široki Brijeg", koju je uredio dr. Ivo Čolak. Iste godine Ogranak je objavio glazbenu mapu "Misa po motivima pučkog i glagoljskog pjevanja" autora Živka Ključe, Silve Radić Markotić i fra Vendelina Karačića. Damir Pešorda je u izdanju širokobriješkog Ogranka 2009. objavio knjigu "Brod budala", a iste godine Frano Ljubić knjigu "Neka kamen kao zalog stoji da se ovo nikad ne ponovi". Godinu dana potom Sanijela Matković kod istog izdavača objavljuje knjigu "Otisak srca". Ivica Musić je 2010. u nakladi širokobriješkog Ogranka objavio knjigu "Može li transcendentni Bog biti osoba", a godinu dana potom isti izdavač objavio je knjigu Mile Lasića, Blagice Bevande i Ines Lasić "Odjek trenutka". U 2011. godini Ogranak je objavio četiri knjige: "Partiture sna" Sanijele Matković, "Crne Lokve" Ane Brekalo, "Ulice života" Marije Lovrić Crnjac i "Križni put" Danijele De Micheli Vitturi. U 2012. godini u izdanju Ogranka objavljene su knjiga "Slikopisi u kamenu" fra Vendelina Karačića i roman "Jesenje lišće" Frane Vukoje. Sljedeće godine Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg objavio je dvije knjige: "Za tvoj osmijeh, dijete" Ružice Zeljko i "Širokobriješka književna čitanka" Blanke Kraljević. Te godine Ogranak je bio sunakladnik rječnika "Ričnik zapadnoercegovačkog govora" Ante Kraljevića i "Valovi mog života" Vidaka Jelića. Ogranak je 2014. godine bio izdavač kataloga za izložbu "Portreti" Anđelka Mikulića. Sljedeće godine Ogranak je objavio četiri knjige: "Odjeci" fra Vendelina Karačića, "Dodir neba" fra Mladena Rozića, "Maratonac u habitu" Diane Zovko i drugo izdanje knjige "Široki osmijeh - humoristična kronika Širokog Brijega" Frane Vukoje. Te godine Ogranak je bio sunakladnik knjige "Kada ptice ne pivaju" Ante Kraljevića. Ogranak je 2016. godine objavio pet naslova: "Glasnik dobrote Gospodnje" fra Vendelina Karačića, "Cjelov života" fra Mladena Rozića, "Ponos visina" Radoslava Bošnjaka, "Kolajna Stvoritelju" Vesne Mandić i "Sretni princ" Ive Naletilić. Sljedeće godine Ogranak je bio izdavač osam naslova i sunakladnik dvaju izdanja. U 2017. godini objavljene su knjige "Put riječi" i "Na putu za Gdje" fra Mladena Rozića, "Na slovo" Zdravka Ostojića, "Aska i vuk" Ive Naletilić, "Tri mala anđela" fra Vendelina Karačića, "Dobrkovići kroz vrijeme" Mirka Cigića, "Na počivaljkama uspomena" Joze Kožula i katalog za izložbu Joze Kožula. Izdavačka djelatnost širokobriješkog Ogranka bila je također vrlo bogata i u 2018. godini. U toj godini objavljena su djela "Transkripti u kamenu" Sanijele Matković, "101 filmska ikona" Mire Naletilića, "Brijeg Široki i rijeka Lištica" Mande Pinjuh, "Grabovina tilovinu pita" Zorice Jurilj, "Aforizmi i stihoigrarije" fra Vendelina Karačića, "Soneti ljubavi" fra Mladena Rozića, "U gradu narcisa" Renate Naletilić, "Priče o sovi i ševi" Blanke Kraljević, "Uvala od lavande" Sanijele Matković, "Vitko nad stoljećima" Marinke Šimić i "Govor duše" Marijane Jurilj. Sljedeće godine širokobriješki Ogranak objavio je izdanja "Nota života" Mirjane Barać, "Trećari - dar Neba" fra Dane Karačića, "Tako je dobro s Tobom križ nositi" fra Ante Marića, "U ono vrijeme" Andrije Zeljke, "U svjetlu vječnosti" fra Mladena Rozića i "Demografske promjene i njihov odraz na naselja u Županiji Zapadnohercegovačkoj" Jelice Galić. Sljedeće godine Ogranak nastavlja s bogatom izdavačkom djelatnošću. U 2020. godini Ogranak je objavio knjige "Obitelj - posljednje uporište" fra Mladena Rozića, "Kiša boje tulipana", "Tajna dvanaestog oraha" i "Žuta Mona Lisa" Sanijele Matković, "Zdravo mali pametari" fra Vendelina Karačića i "Gospodin je moja snaga, Gospodin je moja pjesma" fra Dane Karačića. Sljedeće godine Ogranak je objavio knjige "Za opstanak Sveučilišta i kvalitetnije obrazovanje" i "Za jednakopravnost hrvatskog naroda i nužnost pristupanja BiH u EU" dr. Frane Ljubića, "Sjećanja" Mladena Zelenike, "Promenada u zoru" fra Mladena Rozića, "Moje preobraženje" Blanke Kraljević, "Od Hercegovine do Janjeva" Ivana Dugandžića, "Slavni lovci" Zorana Sove, "Povratak" Veselka Grubišića, "Državljanstvo" Mile Lasića i Snježane Pehar, "Poroci sanjara" Tomislava Kvesića i "Domovina se piše velikim slovom" Sanijele Matković. U ovoj, 2022. godini objavljena je knjiga "Izvan samoće" Franje Skoke. Već 20 godina Ogranak raspisuje natječaj "Matičina nagrada za najbolje prozne i poetske radove učenika osnovnih i srednjih škola u Širokom Brijegu". Gojko Jelić nam kaže kako svake godine pristigne oko 70 radova, a ideja o poticanju književnog stvaralaštva mladih dobila je i novi oblik kroz natječaj "Tomica Penavić - Moja prva knjiga", u kojem širokobriješki Ogranak Matice hrvatske najboljem autoru za nagradu tiska prvu knjigu. Kada je ovaj Ogranak 2013. godine objavio knjigu Blanke Kraljević "Širokobriješka književna čitanka", na popisu se našlo 85 autora, a od tada se pojavilo dvadesetak novih imena, tako da je vrijeme za novo izdanje već davno rasprodane ove čitanke. Prvi broj "Vitka", časopisa Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg, izišao je 2002. godine i do sada je izišlo 20 brojeva, nekoliko njih na više od 140 stranica. Broj devet za temu broja imao je "Igrani film u Hercegovini" i prilog "Dolazak fratara u Hercegovinu" na 48 stranica. Glavna tema broja deset bilo je djelo Ivana Sopte, 11. broj tematski je bio posvećen stećcima u Hercegovini, a 12. broj za glavnu temu imao je Hercegovce, dok je 13. broj bio posebno obradio lik i djelo fra Didaka Buntića. Grad Široki Brijeg bio je glavna tema 14. broja "Vitka", a u 15. broju glavna tema bila je "Široki Brijeg na fotografijama". Fra Didak je i u 16. broju bio posebna tema, a Zvonimiru Perki bio je posvećen 17. broj. "Franjevci slikari" bila je tema 18. broja, a u 19. broju posebno je obrađena tema o Širokom Brijegu na stranicama novina od prije stotinu godina. Tema jubilarnog, 20. broja bila je "Duhovno i kulturno ozračje hodočašća mladih Gospi Širokobriješkoj". Časopis "Vitko" uređivali su Blanka Kraljević, Željka Šaravanja i dr. Ivo Čolak, a trenutačni glavni urednik je Gojko Jelić. Nevjerojatno zvuči podatak da je u 20 brojeva "Vitka" surađivalo 308 autora. Širokobriješki Ogranak MH u posljednja dva desetljeća priredio je više od 200 raznih programa. Ovaj Ogranak dobitnik je Zlatne plakete "Grb Grada Širokog Brijega". Trenutačno ima više od stotinu članova, a svoju djelatnost proširuje i na kazališnu umjetnost. Naime, u tijeku je utemeljenje Amaterskog kazališta MIM. Ogranak nastoji u predstavljanju svojih i gostujućih naslova program obogatiti glazbenim, likovnim i kazališnim programima pa je tako za potrebe predstavljanja producirao i nekoliko filmskih ostvarenja.
