Izaslanstvo Europske komisije (EK) u BiH nastavilo je ovoga tjedna neuspješne razgovore sa stranačkim izaslanstvima iz Federacije BiH kako bi pokušali posredovati u daljoj razradi načela oko elektorskog sustava glasovanja. Upravo neodređena stajališta predstavnika EU u BiH i jasno izražena različita stajališta većinskih hrvatskih i bošnjačkih stranaka u Federaciji BiH ne daju velike izglede za uspjeh i postizanje dogovora do 11. travnja, kada bi u Mostaru na sastanku sa šestoricom političkih čelnika trebali razgovarati europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland.

Nije naš, ali ...

Iako, pak, sami tvrde kako se ne radi o njihovu modelu, što su se potrudili objasniti novinarima na neformalnom brifingu, zanimljivo je da je upravo EU izašla s prvim mogućim kompromisnim rješenjem na sastanku s političkim predstavnicima iz BiH za vrijeme posjeta povjerenika za proširenje Štefana Fuelea BiH. Valja međutim reći kako je ideja oko elektorskog modela, kojim bi se navodno napravio odmak od sadašnjeg rješenja, ustvari ideja iz redova bošnjačkih stranaka. U biti ovaj prijedlog, o kojemu smo pisali prije nekoliko dana, se gotovo nimalo na razlikuje od sadašnjeg modela po kojemu je Federacija BiH jedna izborna jedinica i da se pri tome primjenjuje sustav proporcionalne zastupljenosti. U praksi to znači da su Hrvati u podređenom položaju jer su Bošnjaci po procjenama do pet puta brojniji narod. 
Na sastanku održanom u zgradi Izaslanstva Europske komisije u BiH s predstavnicima dva HDZ-a koji su zajedno obrazlagali stajališta Hrvata, nije napravljen nikakav iskorak, niti su se mogli čuti novi konkretni prijedlozi nego tek što predstavnici bošnjačkih stranaka ne smatraju prikladnim kao moguće rješenje.

Svi protiv

Tako su i predstavnici EK ponovno upozorili kako za SDA nije prihvatljivo rješenje da se broj izbornih područja smanjuje s dvanaest na deset, kao i da je Federacija jedna izborna jedinica. Bit tih poruka ne nudi nikakvu mogućnost za postizanje dogovor jer je posve jasno da bi se nastavila, pod nešto izmijenjenim uvjetima, sadašnja situacija u kojoj bi se zapečatila neravnopravnost Hrvata u BiH. Naime, od 103 elektorska mandata o kojima se govori, Hrvati u BiH bi mogli maksimalno osvojiti 27, uz uvjet da imaju isključivo jednoga kandidata koji bi pobijedio u četiri županije. I u tome slučaju bošnjačkim strankama ostaje na raspolaganju raspodijeliti 76 elektorska glasa. Bošnjačke, pak, stranke i u takvim okolnostima ne pristaju na kompromis koji nude hrvatske stranke kako bi se ispoštovalo načelo većinskog sustava s izborom kandidata koji osvoji najveći broj glasova a da se drugi član Predsjedništva bira uz potrebnu potporu određenog broja županija u Federaciji BiH. Novi krug razgovora političkih čelnika u BiH može se očekivati tek u tjednu iza Uskrsa, no sudeći po sadašnjim stajalištima BiH neće ispuniti uvjete i podnijeti zahtjev za pregovore s Europskom unijom u ovoj godini.

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”