Pitanje koje već duže vrijeme zaokuplja građane BiH jest priprema reforme mirovinskog sustava. Uz ozračje društvenih odnosa u kojima umirovljenička populacija, uglavnom u cijeloj Bosni i Hercegovini, živi na rubu egzistencije, pridružila se i neumoljiva statistika prema kojoj BiH već sada ima 550 tisuća umirovljenika i samo nešto više od 700 tisuća zaposlenih u pravnim subjektima koji uplaćuju doprinose prema osnovi mirovinsko-invalidskog osiguranja, tako da je omjer zaposlenih i umirovljenika danas otprilike 1,3 prema 1. Ovakav nesrazmjer ne mogu izdržati ni mnogo razvijene zemlje od Bosne i Hercegovine.

Po uzoru na susjede

U tom kontekstu zanimljivo je postaviti pitanje kako će izgledati reforma novog mirovinskog sustava u BiH. Prema trenutno raspoloživim informacijama, novi mirovinski sustav Bosne i Hercegovine trebao bi sličiti mirovinskim sustavima Hrvatske i Srbije, što drugim riječima znači da neće biti „izmišljanja tople vode“ glede budućeg mirovinskog sustava u našoj zemlji. Naime, prvi i treći stup mirovinskog sustava trebali bi biti gotovo identični, jedino bi u kreiranju drugog stupa, koji se odnosi na beneficirane mirovine, rješenja u BiH trebala biti slična slovenskom modelu. Kada je riječ o sadašnjim umirovljenicima koji ostvaruju svoja prava u jednoj od susjednih država, tu se ništa neće mijenjati i mirovine na osnovi ostvarenih prava iz radnog odnosa i dalje će se isplaćivati prema međudržavnim sporazumima. Inače, jedan od strateških ciljeva reforme jest i zaštita standarda sadašnjih umirovljenika. Reformirani sustav, ukoliko bude proveden u praksi, daje više mogućnosti budućim umirovljenicima koji će moći prema dvije osnove, a većina i prema tri, ostvariti pravo na mirovinu, što je znatno povoljnije u odnosu na zakonske mogućnosti koje nudi aktualni model.

Bez jedinstvenog fonda

Oni upućeniji u ovu reformu pak tvrde kako neće biti jedinstvene reforme niti jedinstvenog fonda na razini Bosne i Hercegovine. Naime, o sudbini budućih umirovljenika entiteti Federacija BiH i Republika Srpska, jer to diktira i daytonski sporazum. S druge strane, treba napraviti i doraditi propise iz područja tržišta kapitala, radnog zakonodavstva te prilagoditi sustav socijalne zaštite potrebama reforme. Uza sve to novost će biti privatni mirovinski fondovi i društva za nadzor nad radom tih fondova kao potpuno nove institucije. BiH je još prije nekoliko godina počela tražiti temeljita rješenja za gradnju novog, sveobuhvatnijeg sustava MiO-a uz pomoć projekta SITAP, koji su financijski, kreditnim aranžmanom poduprle Svjetska banka i donacijom Vlada Velike Britanije. Reforma u Bosni i Hercegovini provodi se primarno radi budućih umirovljenika jer je sadašnji sustav, utemeljen na Bismarckovu modelu međugeneracijske solidarnosti, u svim zemljama zapao u krizu zbog stalnog pogoršanja odnosa broja zaposlenika i umirovljenika.

Zanimanje svih banaka

Nacrt strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH prihvaćen je u parlamentarnom postupku, konkretno prihvatila ga Vlada FBiH, pa bi nakon provedene javne rasprave trebala uslijediti izrada finalnog dokumenta. Međutim, u ovom trenutku nitko ne može točno potvrditi kada će se to dogoditi. U cijeloj priči o reformi mirovinskog sustava, pozitivna je stvar što postoji zanimanje gotovo svih banaka za osnivanje privatnih fondova i osiguravajućih društava koja se bave programima dugoročne štednje, tako da bi se prema procjenama ekspertnog tima moglo osnovati od 10 do 15 privatnih fondova u Federaciji BiH nakon prihvaćanja zakona o dodanim oblicima mirovinsko-invalidskoga osiguranja. Inače, najveća novost u sklopu reforme je preuzimanje skrbi od države o minimalnim mirovinama, koje će imati socijalni karakter. Drugim riječima, to bi značilo da će se sve mirovine niže od minimalne propisane zakonom namirivati iz proračuna Fwdwracije BiH, što je već praksa u nekim drugim zemljama. Prvi stup bit će klasične mirovine za koje bi se novac i dalje izdvajao po principu međugeneracijske solidarnosti. Taj je stup obvezan i predviđa da se zadrži sadašnja stopa doprinosa da bi se zaokružila dostignuta razina prava i omogućilo pravednije usklađivanje mirovina. Drugi stup bile bi kolektivne sheme i sve beneficirane mirovine na tim osnovama, a bio bi dijelom obvezan i dijelom dragovoljan.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura