Ako se nova federalna Vlada bude držala Strategije razvoja Federacije BiH od 2010. do 2020., strateškog dokumenta čiju je izradu sama naručila i usvojila, u privatizaciju uskoro ide 390 neprivatiziranih poduzeća čiji nominirani kapital iznosi čak 7,896 milijardi maraka. U privatizacijski postupak od iduće, 2011. godine postupno prema utvrđenoj dinamici ide 116 javnih komunalnih poduzeća, 55 veterinarskih stanica, 35 poduzeća za javno informiranje, 10 poduzeća zaduženih za upravljanje šumskim gospodarstvom za koje još, kako stoji u dokumentu, način privatizacije i nadležnost nisu definirani.

Rokovi za privatizaciju

Popis komercijalnih poduzeća čiji će privatizacijski postupak nadzirati federalna Aagencija za privatizaciju, otvaraju JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda HZ HB, Aluminij, Energoinvest, Agrokomerc, Fabrika duhana Sarajevo, Hidrogradnja, KTK Visoko, Krivaja, Željezara Zenica, Fabrika duhana Mostar, Šipad export-import, Sarajevo-osiguranje, UNIS - udružena metalna industrija, Energopetrol... Ovoj listi na kojoj bi se trebali prodajom kapitala zaraditi milijarde KM profita, treba pridružiti privatizaciju dva telekomunikacijska operatera - BH Telecom i HT Mostar. U Strategiji razvoja BiH u okviru akcijskog plana na razini FBiH razrađene je i precizirane aktivnosti oko privatizacijskog postupka za razdoblje do 2013. godine kojeg se treba držati i stara i nova Vlada FBiH.

Nova Vlada na ispitu

Do lipnja ove godine Vlada Mustafe Mujezinovića trebala je utvrditi popis poduzeća, metode, nadležnosti u privatizaciji i rokove za poduzeća iz strateškog sektora te mrežna i komunalna poduzeća u FBiH. Kako cijeli projekt ne bi ponovno bio samo mrtvo slovo na papiru, ista Vlada treba do kraja ove godine izraditi strategiju razvoja najvažnijih gospodarskih sektora koja podrazumijevaju i ciljeve i strategiju privatizacije. Za sve spomenute aktivnosti, stoji u preporuci, potreban je angažman i tehnička pomoć renomiranih međunarodnih konzultantskih kuća. S obzirom na kašnjenja, nova federalna Vlada već od iduće godine morat će krenuti u postupak privatizacije velikih državnih tvrtki kao što je Aluminij Mostar čija je vrijednost procijenjena na 75,145.862 KM, Hidrogradnja s 47,406.998 KM, Energoinvest 147,897.502 KM, Šipad export-import s 8,456.912 KM, Remontni zavod Travnik sa 6,902.620 KM. U privatizacijskom bubnju, ako se, ponavljamo, federalne vlasti budu držale strategije, trebali bi se naći Sarajevo-osiguranje čija je vrijednost 26,932.912 KM, Energopetrol s 15,188.891 KM, Fabrika duhana Sarajevo 51,147.000 KM, KTK d.d. Visoko 69,629.267 KM te Željezara Zenica i na kraju BH Telecom i HT Mostar, tvrtke s najvećim kapitalom.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora