Hrvati nemaju nikakvog razloga unaprijeg vjerovati strankama koje obećavaju da će ovaj narod dovesti u ravnopravan položaj budući su šesnaest poslijeratnih, a napose posljednjih deset godina potrošile na to kako nadglasati najmalobrojniji narod, oduzeti mu nadležnosti i pretvoriti ga u političku manjinu.

Prazno obećanje

Čak i da dio dokumenta koji se nalazi unutar platforme predstavlja zaokret u tome pravcu, mehanizam njegove primjene s biranjem nelegitimnih narodnih predstavnika predstavlja dodatni razlog da nisu iskrene namjere vodećih bošnjačkih stranaka. A da je to tako potvrđuje na desetine primjera kako na razini države, ponajviše entiteta i županija gdje su Hrvati u manjinskome položaju. Sve je započelo s vlašću Alijanse za promjene kada je tadašnji premijer Alija Behmen najprije započeo seriju opraštanja dugovanja bošnjačkim tvrtkama kojima nije uplaćen radni staž. Na taj je način Federacija opljačkana za više stotina milijuna maraka. S još većom lakoćom nastavilo se u sljedeća dva mandata nakon ustavnih promjena koje je nametnuo Wolfgang Petritsch. Bošnjački rudnici, propala poduzeća, drvna, vojna industrija ... redom je oslobađanja dugovanja koje je preuzimala Federacija.

Od teorije do prakse

Pri tome na hrvatska područja nije otišlo niti stoti dio ovoga zaduženja. Bošnjačka većina nadglasavala je Hrvate na brojnim vitalnim pitanjima za ovaj narod a da oni uopće nisu imali mehanizama zaštititi se od ovog političkog nasilja. Na posljednjim izborima glasovima Bošnjaka izabran je drugi put zaredom hrvatski član BiH Predsjedništva Željko Komšić, a sada se ponovno glasovima Bošnjaka posredstvom zastupnika iz županija gdje su Hrvati manjina kao što je Goražde, Zenica, Tuzla, Bihać, Sarajevo nastoje se progurati izborni gubitnici na čelo Federacije BiH. Brojni su primjeri ranije poremetili povjerenje Hrvata i Bošnjaka od nadglasavanja o izdvajanju novca za kapitalne projekte, sprječavanje izgradnje autocesta na koridoru Vc kroz Hercegovinu do privatizacije, visokog obrazovanja i radiotelevizijskoga kanala.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura