Nakon što je u utorak Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad Credo banci zbog nezakonitosti u poslovanju i neprovođenja mjera koje im je središnja banka naložila, počela se javljati sumnja vraćamo li se u razdoblje devedesetih kada su se vlasnici banaka ponašali upravo po toj šabloni – novcem štediša financirali su svoje znance a bez dovoljnog pokrića, što je rezultiralo valom stečajeva i likvidacija.
Stručnjaci kažu da se to ne može ponoviti jer je tada politika bila jače upletena u banke, a ni visina kapitala nije bila na današnjim razinama.
Sustav stabilan
Davor Holjevac, viceguverner HNB-a, kaže da je Credo banka izdvojen slučaj te da je bankarski sustav stabilan. Poručuje i da će se štedišama banke već sljedeći tjedan početi isplaćivati štednja do osiguranog iznosa od 400.000 kuna.
Međutim Holjevac za HRT otkriva kako su pod pojačanim nadzorom središnje banke još četiri hrvatske banke, među kojima su Varaždinska i Karlovačka banka. Ipak, Holjevac ističe kako razloga za paniku nema jer, kako kaže, ako je nešto u hrvatskoj stabilno, onda je to bankarski sustav.
I Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta poručuje da panike od sloma bankarskog sustava nema jer su pričuve i jamstveni kapital visoki. A slučaj u Credo banci je kriminalan i nitko ne vjeruje da bi se još netko od vlasnika manjih banaka odlučio na takav potez – pretjerane izloženosti kreditiranju dioničara i povezanih osoba a da to nije dobro osigurano.
Vlasnici malih banaka s kojima smo kontaktirali nisu sretni što se sumnja prelijeva na njih i što su oni prvi kada se govori o uzdrmanom bankarskom sustavu jer su sada na europskom tržištu u problemu upravo velike banke, među kojima su neke vlasnice domaćih većih banaka. Ipak, podaci HNB-a od kraja rujna pokazuju kako je upravo velik broj malih banaka na granici adekvatnosti kapitala, čija je minimalna stopa 12 posto. Zbog toga ih u HNB-u već dulje vrijeme upozoravaju da pronađu dodatni kapital, a što opet ponavlja i viceguverner Holjevac.
– One moraju ići u proces spajanja, dokapitalizacije ili pronalaženja strateškog partnera – kaže Lovrinčević. Jer situacija će biti sljedeće godine lošija. Stručnjaci su sigurni da će se kriza produbiti, odnosno da će se iz realnog sektora preliti u bankarski sustav, što će značiti da će banke još teže moći naplatiti svoje kredite. – Potkraj rujna stopa nenaplaćenih kredita banaka bila je 12,24 posto i ona je u blagom porastu – kaže Holjevac. Zato i dio stručnjaka ne isključuje kako će se zbog takve situacije neke od manjih banaka morati ukloniti s tržišta.
Ne žele se prodati
Jer, njihovi su vlasnici predugo kalkulirali, precjenjivali vrijednost banaka, a sada ih više nisu spremni prodati jer za njih mogu dobiti iznos daleko ispod knjigovodstvene vrijednosti. Neki su ipak na vrijeme iskoristili priliku, prodali ih i po cijeni dva puta većoj od knjigovodstvene te na vrijeme ojačali kapital banaka. To su, primjerice, Banco Popolare, banka Kovanica...
Nedavno se na prodaju odlučila i Banka Brod. Ali velik dio vlasnika manjih banaka još uvijek kao da ne shvaća da bez prodaje možda neće opstati. Kako nam kaže jedan od bivših čelnika te banke, problem je što neki vlasnici precjenjuju svoje banke, a podcjenjuju kupce. A jedan od sadašnjih čelnika banaka tvrdi pak da problemi nisu svuda isti. Kaže da će se njima, primjerice, i bez novog vlasnika adekvatnost povećati. Ako se i dogodi neki problem s malim bankama, treba naglasiti da njihov udjel na tržištu nije ni pet posto i da ne bi ugrozio bankarski sustav.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
