Nakon obnašanja najviših političkih pozicija u BiH i Republici Srpskoj, Mirko Šarović praktično je izgnan iz javnog života. Njegova politička i društvena rehabilitacija počela je prošle godine, a imenovanje za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH moglo bi se smatrati posljednjim korakom u tom procesu. Mjesec dana nakon što je preuzeo ministarsku dužnost, Mirko Šarović za naš list govori o aktivnostima i potezima koje poduzima u svom resoru.
Je li i kakve mjere poduzelo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi se ublažile negativne posljedice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji?
Ministarstvo je izradilo dokument Mapa puta za stvaranje uvjeta za izvoz proizvoda životinjskog podrijetla, a u okviru svojih nadležnosti poduzima i druge mjere, uključujući aktivnosti Ureda za veterinarstvo i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja. U kontinuitetu, u suradnji s gospodarskim komorama održat će se niz susreta s najvažnijim izvoznicima na temu implikacija ulaska Hrvatske u EU, kao što je predstojeći sastanak u Bijeljini. Neformiranjem Vijeća ministara duže od 16 mjeseci izgubilo se dragocjeno vrijeme, a zaostatak u pripremi države i gospodarstva za novi režim sa susjednom zemljom bit će teško nadoknaditi.
Može li biti postignut dogovor o većem broju graničnih prijelaza preko kojih bi bio moguć izvoz prehrambenih proizvoda iz BiH u Hrvatsku, odnosno EU?
Na postizanju dogovora se radi. Poduzeti su adekvatni koraci, uključujući i važno pitanje slobodnog transfera roba do luke Ploče, s obzirom da se do ove pomorske luke dolazi preko dijela teritorija Republike Hrvatske, koja će od polovice iduće godine biti dio eurozone. Ne treba zaboraviti da otvaranje i opremanje jednog prijelaza koji zadovoljava EU standarde i jednu i drugu stranu košta više od 10 milijuna eura. Osposobljavanje službi za akreditaciju, certificiranje, laboratorije i druge opreme koja je neophodna za dobijanje euro broja s kojim se jedino može u EU, Bosnu i Hercegovinu koštala bi znatno više. Neke slobodne procjene kažu i 80 milijuna KM.
Što poduzima Vaše ministarstvo kako bi se BiH prilagodila standardima EU-a u oblasti trgovine i carina?
Kada je u pitanju ova problematika, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH poduzelo je niz aktivnosti u suradnji s ostalim nadležnim institucijama. Kada je riječ o carinskoj politici, u tijeku je proces usklađivanja Zakona o carinskoj politici BiH s pravnim propisima EU-a, odnosno aquis-jem, kao i svih podzakonskih akata koji se tiču ove problematike. Također, ovo ministarstvo izradilo je i novi Prijedlog zakona o carinskoj tarifi, a zbog potreba usklađivanja s odgovarajućim europskim propisima. Prilikom izrade novog nacrta pošlo se od dokumenta “Mjere za poboljšanje uvjeta poslovanja u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji BiH”, koje je Vijeće ministara BiH usvojilo 2009. godine. Zakon o slobodnim zonama BiH donesen je i usklađen još 2009. godine, a Carinska tarifa BiH je u potpunosti usklađena s kombiniranom nomenklaturom EU-a. Kada je u pitanju trgovina, tu se prevashodno misli na vanjsku trgovinu. Zakonodavstvo iz ove oblasti gotovo je u potpunosti usklađeno s EU-om, odnosno s pravilima i principima međunarodne trgovine po pravilima WTO-a. Ključna obveza BiH jeste da vodi računa da njezino zakonodavstvo, ali i drugi akti, ne narušavaju osnovne principe međunarodne trgovine, poput principa nediskriminacije, te da se osigura potpuna primjena obveza iz oblasti trgovine, a koje su preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU-om.
Je li i što urađeno na provedbi usvojenog Zakona o sustavu državne pomoći?
Da, poduzeti su prvi koraci. Ministarstvo je pripremilo kriterije za izbor članova Vijeća za državnu pomoć koje će uputiti Vijeću ministara BiH i nakon čijeg usvajanja će biti raspisan natječaj za članove Vijeća. Natječajna procedura i daljnja provedba Zakona o sustavu državne pomoći, uz koordinaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, obavit će se, nadam se, tijekom mjeseca travnja.
Veliki hrvatski izvoznici već traže od svoje vlade da pregovara s BiH kako bi se našao bilateralni model za zadržavanje određenih beneficija koje postoje u okviru CEFTA sporazuma i nakon ulaska Hrvatske u EU. Vidite li Vi prostor za takav dogovor?
Točno je da će se hrvatski izvoznici naći u problemu, jer od 2013. godine neće biti u zoni CEFTA slobodne trgovine. Tržište Bosne i Hercegovine za njih je vrlo važno i uvjeren sam da ga ne žele izgubiti. Predlažemo im da ulažu u Bosnu i Hercegovinu i da svoje brendove proizvode ovdje. To je u obostranom interesu, građana posebice. Time dugoročno osiguravaju svoje prisustvo bez carinskih barijera na tržištu BiH i zemalja CEFTA-e.
Vaš prethodnik je ukazivao na nepravilnosti u radu Vanjskotrgovinske komore BiH. Jeste li se upoznali sa stanjem u Komori i planirate li poduzeti određene korake kako bi se stanje promijenilo?
Imao sam priliku, za ovo kratko vrijeme, sagledati stanje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH s različitih strana. Njezinu neovisnost Ministarstvo, a ni ja osobno, nećemo dovoditi u pitanje, ali hoćemo inzistirati na dosljednoj provedbi Zakona o vanjskotrgovinskoj komori i zakonom utvrđenih nadležnosti, odnosno ovlastima Vanjskotrgovinske komore.
Vi ste prije ove dužnosti bili predsjednik RS-a i član Predsjedništva BiH. Smatrate li sadašnju dužnost težom ili lakšom od prethodnih?
Svaka od njih je odgovorna na svoj način. Ranije dužnosti, koje ste spomenuli, imaju više političku dimenziju, ova životnu, ekonomsku. Ministarstvo na čijem sam čelu je heterogeno, sadržajno obimno i izazov je u svakom pogledu.
Kako danas gledate na sve ono što Vam se događalo nakon uklanjanja iz političkog života BiH?
Nerado se vraćam na sve ono što me je pratilo posljednjih devet godina. Nastojim da to ostavim iza sebe. Skoro deset godina golgote je dugo vrijeme, čitav jedan život. Biti ravnopravan član društva, mogućnost da možete svakom pogledati u oči, najveća je moguća satisfakcija, ako je uopće može biti. Paradoksalno, ali u meni nema gorčine, a ako mogu barem za trenutak biti neskroman, sve ovo kroz šta sam prošao učinilo me je boljim i plemenitijim čovjekom.
