Vladimir Kren nije osuđen za politička kaznena djela niti politički motivirana kaznena djela, a do osuđujuće odluke nije došlo ni zloupotrebom političke moći. Naprotiv, položaj osuđenog Vladimira Krena u vojsci NDH u razdoblju od 1941. do 1945., zatim karakter te državne tvorevine i ciljevi koje su strukture vlasti kroz vojni aparat nastojale postići te konačno zapovijedi koje je sukladno tim političkim ciljevima i ideologiji izdavao osuđeni Vladimir Kren nedvojbeno upućuju na to da je on počinio kaznena djela ratnog zločina za koje je Republika Hrvatska dužna progoniti prema pravilima međunarodnog prava....
Ubojstva i teror
Stoji to, među ostalim, u objašnjenju odluke vijeća zagrebačkog Županijskog suda kojom je odbijen zahtjev nasljednika za revizijom presude Vladimiru Krenu, zapovjedniku zračnih snaga NDH. Kren je nakon Drugog svjetskog rata, kao visokopozicionirani časnik NDH, optužen za ratni zločin nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima. Među ostalim, teretilo ga se i da je radio kao poticatelj, organizator, naredbodavac i neposredni izvršitelj masovnih ubojstava, terora, bombardiranja naselja i prisilnog iseljavanja stanovništva. Zbog tih optužbi osuđen je na smrt strijeljanjem, a kazna je izvršena 2. prosinca 1948. Osim toga, trajno su mu oduzeta sva građanska prava i trajno mu je konfiscirana cjelokupna imovina. Njegovi nasljednici, koji o cijeloj priči ne žele govoriti za medije te tek najavljuju žalbu na odluku suda i, ako bude potrebno, put do Europskog suda za ljudska prava, 6. travnja 2010. podnijeli su zahtjev za revizijom presude.
U zahtjevu je, među ostalim, navedeno da su u Krenovu slučaju "kršena međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog društva te da je presuda u suprotnosti s javnim poretkom RH". To se očituje, objašnjeno je dalje u zahtjevu za reviziju, u tome što u zakonodavstvu Republike Hrvatske ne postoji smrtna kazna, a ni konfiskacija imovine i oduzimanje svih građanskih prava. Podnositeljima zahtjeva sporno je bilo i to što je Kren osuđen i za pripadanje političkoj organizaciji (ustaškom pokretu, nap. a.), a pripadnost političkoj organizaciji u Hrvatskoj nije kazneno djelo.
U zahtjevu za reviziju navodi se i da u presudi nisu utvrđene osobito otežavajuće okolnosti djela, što je, smatra podnositeljica zahtjeva za reviziju, bio zakonski uvjet da se Krenu izrekne smrtna kazna.
Gotovo u 45 dana
Nasljednicima strijeljanog časnika NDH sporan je i način na koji je proveden sudski postupak, pa tako u zahtjevu za reviziju navode da je ispitan samo jedan svjedok, da presuda nema pisano obrazloženje, da Kren nije imao pravnog zastupnika...
Sve to, smatraju, upućuje na to da je riječ o presudi koja je donesena zloupotrebom političke moći, a najspornije im je to što je cijeli postupak (podizanje optužnice, žalba na nju, suđenje, presuda, pravomoćnost, žalba na izvršenje kazne, zahtjev za pomilovanjem...) završen u svega 45 dana.
No vijeće zagrebačkog Županijskog suda, nakon pomnog proučavanja cijelog spisa, zaključilo je da su prigovori izneseni u zahtjevu za reviziju – netočni. Takvo stajalište obrazložili su navodima iz kojih proizlazi da spis protiv Vladimira Krena sadržava pisano obrazloženje presude s citatima dokaza na kojima je presuda utemeljena, ime Krenova izabranog branitelja te Krenove zapovijedi o likvidaciji ratnih zarobljenika i bombardiranju civilnih ciljeva u Hrvatskoj i BiH. Iz svega toga, zaključilo je vijeće, proizlazi da je "Kren obnašao jednu od najviših dužnosti u NDH te je samim time imao i široke zapovjedne ovlasti kojima se koristio u ostvarivanju ratnih ciljeva NDH". Drugim riječima, sudsko vijeće zauzelo je stajalište da iz svega proizlazi kako je Kren, s obzirom na položaj koji je zauzimao u hijerarhiji NDH, zapravo osuđen za ratne zločine po zapovjednoj odgovornosti, odnosno za zločine koje je "Republika Hrvatska dužna progoniti po pravilima međunarodnog prava". Zbog toga je zahtjev za reviziju proglašen neosnovanim te odbijen. U odvjetničkom uredu koji zastupa nasljednike obitelji Kren najavili su žalbu na odluku koju smatraju neutemeljenom.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
Ako clanak nije komentiran netreba ga ni komentirati kada brisete i danas vrijede partizanski zakoni svi koji su branili ondasnju hrvatsku drzavu su zlocinci a koji su je rusili i ubijali su dobro cinili pamtim ja a pamte mnogi dok nisu partizani i nesto cetnici dosli nitko nije ubijen u mnogim kotarevima nije bilo ni otimacine varen krompir niti jedna vojska nije htjela uzet bez da plate osim partizana koji su sve zivo otimali