Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je integralnu odluku kojom je na zahtjev čelnika SDA i člana rukovodstva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejmana Tihića osporena ustavnost pojedinih dijela Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriju Republike Srpske, a koje je Narodna skupština RS-a usvojila 14. rujna 2010. godine i kojim je definirano da ta imovina bude uknjižena na ovaj entitet.
Problem za Federaciju BiH
Ovo je veći problem za Federaciju jer je dva puta više nezakonito rasprodala državne imovine od RS-a. Između ostalog neka veleposlanstva u Sarajevu su nezakonito izgrađena na državnoj imovini. Sud je još 13. srpnja ove godine objavio kako je zaključio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije Zakona o statusu državne imovine na teritoriju RS-a te je stavio pod zabranu raspolaganja. Da je Ustavni sud BiH odlučio drukčije, zakon bi omogućio knjiženje i upis u zemljišne knjige državne imovine koja se nalazi u Republici Srpskoj u korist tog entiteta. Osim toga, primjenom zakona otežao bi se proces rješavanja pitanja državne imovine, koji je od ogromnog značaja za daljnje pregovore s Europskom komisijom u procesu podnošenja zahtjeva BiH za prijem u Europsku uniju. Odluka koja je ovih dana objavljena u cijelosti sigurno je jedna od najvažnijih odluka Ustavnog suda BiH i politički značajan uspjeh Sulejmana Tihića. Bez obzira kako će vlasti RS-a reagirati na ovu odluku i hoće li pokušati izmjenom osporenih odredbi zakona pokušati naći neko novo rješenje jasno je da će ubuduće samo ono rješenje o državnoj imovini koje je doneseno na državnoj razini moći zadovoljiti princip ustavnosti. Sud je, naime, prihvatio da se princip kontinuiteta države BiH, koji se navodi i u daytonskom Ustavu, odnosi i na pravo raspolaganja imovinom bivše Socijalističke Republike, odnosno Republike BiH. Najjednostavnije rečeno, odluku o statusu državne imovine može donijeti samo državna razina vlasti. Sve ovo će itekako utjecati i na dogovore političkih lidera o državnoj imovini.
Analizirati odluku
Njihovi pravni timovi će morati dobro analizirati odluku Ustavnog suda, kako eventualni politički dogovor ne bi u startu bio neustavan. I ono što su do sada uradili u pogledu dogovora o državnoj imovini morat će proći svojevrsni test ustavnosti. Ne manje značajan je i utjecaj odluke Ustavnog suda BiH na rješavanje pitanja neperspektivne vojne imovine, što je jedan od uvjeta za nastavak integracije zemlje u NATO savez.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je integralnu odluku kojom je na zahtjev čelnika SDA i člana rukovodstva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejmana Tihića osporena ustavnost pojedinih dijela Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriju Republike Srpske, a koje je Narodna skupština RS-a usvojila 14. rujna 2010. godine i kojim je definirano da ta imovina bude uknjižena na ovaj entitet.
Problem za Federaciju BiH
Ovo je veći problem za Federaciju jer je dva puta više nezakonito rasprodala državne imovine od RS-a. Između ostalog neka veleposlanstva u Sarajevu su nezakonito izgrađena na državnoj imovini. Sud je još 13. srpnja ove godine objavio kako je zaključio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije Zakona o statusu državne imovine na teritoriju RS-a te je stavio pod zabranu raspolaganja. Da je Ustavni sud BiH odlučio drukčije, zakon bi omogućio knjiženje i upis u zemljišne knjige državne imovine koja se nalazi u Republici Srpskoj u korist tog entiteta. Osim toga, primjenom zakona otežao bi se proces rješavanja pitanja državne imovine, koji je od ogromnog značaja za daljnje pregovore s Europskom komisijom u procesu podnošenja zahtjeva BiH za prijem u Europsku uniju. Odluka koja je ovih dana objavljena u cijelosti sigurno je jedna od najvažnijih odluka Ustavnog suda BiH i politički značajan uspjeh Sulejmana Tihića. Bez obzira kako će vlasti RS-a reagirati na ovu odluku i hoće li pokušati izmjenom osporenih odredbi zakona pokušati naći neko novo rješenje jasno je da će ubuduće samo ono rješenje o državnoj imovini koje je doneseno na državnoj razini moći zadovoljiti princip ustavnosti. Sud je, naime, prihvatio da se princip kontinuiteta države BiH, koji se navodi i u daytonskom Ustavu, odnosi i na pravo raspolaganja imovinom bivše Socijalističke Republike, odnosno Republike BiH. Najjednostavnije rečeno, odluku o statusu državne imovine može donijeti samo državna razina vlasti. Sve ovo će itekako utjecati i na dogovore političkih lidera o državnoj imovini.
Analizirati odluku
Njihovi pravni timovi će morati dobro analizirati odluku Ustavnog suda, kako eventualni politički dogovor ne bi u startu bio neustavan. I ono što su do sada uradili u pogledu dogovora o državnoj imovini morat će proći svojevrsni test ustavnosti. Ne manje značajan je i utjecaj odluke Ustavnog suda BiH na rješavanje pitanja neperspektivne vojne imovine, što je jedan od uvjeta za nastavak integracije zemlje u NATO savez.
