Stjepan Pavlak

Poljoprivrednik s luksuznim voznim parkom i milijunima

'20.09.2011., Garesnica, Hrastovac - Stjepan Pavlak, vlasnik tvrtke Plodovi zemlje. Najveci i najuspjesniji poljoprivrednik u Bjelovarsko-bilogorskoj zupaniji na nedavnom sajmu u Gudovcu kupio je najs
Foto: 'Damir Spehar/PIXSELL'
1/4
26.09.2011.
u 12:00

Nema tu posebne tajne, jedini recept je raditi od jutra do sutra i neprestano ulagati u nove strojeve i tehnologiju, kaže ovaj uspješni poljoprivrednik.

Nema tu posebne tajne, jedini recept je raditi od jutra do sutra i neprestano ulagati u nove strojeve i tehnologiju – tvrdi Stjepan Pavlak, jedan od najpoznatijih hrvatskih poljoprivrednika, objašnjavajući formulu svog, za hrvatske prilike nesvakidašnjeg uspjeha.

Ovaj ratar iz Hrastovca nadomak Garešnici vlasnik je najskupljeg i najluksuznijeg voznog parka kojeg se ne bi posramili ni u daleko bogatijim i poljoprivredno razvijenim zemljama.

Aktivan u kampanji

U njegovu dvorištu odnedavno je parkiran model najskupljeg kombajna na svijetu. Claasovo čudo tehnologije teško 26 tona i vrijedno gotovo pet milijuna kuna za osam sati rada može požnjeti i do sto hektara pšenice. O kakvom je stroju riječ, najbolje govori podatak da je u ovoj godini u cijelom svijetu prodano tek nekoliko primjeraka. Uz ostalo reprezentativni vozni park čine i tri Fendova traktora, od kojih je svaki vrijedan oko dva milijuna kuna. Osim najskupljih poljoprivrednih strojeva Pavlak je vlasnik i glamuroznog Maybacha, jednog od najskupljih automobila na svijetu. Za luksuznu limuzinu koju pokreće 12-cilindrični motor od nevjerojatnih 612 KS i koja zbog blokade mjenjača razvija brzinu samo do "skromnih" 320 km/h, izbrojio je oko pet milijuna kuna. Kakva je to "ljuta pila" najbolje svjedoči podatak da samo godišnja premija kasko-osiguranja iznosi nevjerojatnih 340.000 kuna. Osim poljoprivrednog carstva koje uz mehanizaciju čine još i moderna sušara i silosi te oko 480 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta na kojem sije gotovo sve ratarske kulture, Pavlak u svom vlasništvu ima i hotel u središtu Garešnice.

U njegovu nedavnu obnovu uložio je oko 15 milijuna kuna, čime je osigurao zasad tri, a vrlo vjerojatno uskoro i četiri zvjezdice. Iako ni po čemu ne odaje dojam bogataša, ovaj naizgled sasvim običan i jednostavan 58-godišnjak uvjerljivo ruši stereotip o hrvatskom seljaku kao osiromašenom bokcu koji pod teretom pogrešne poljoprivredne politike jedva uspijeva preživjeti.

– Ja i mojih 150 kooperanata, koji zajedno obrađuju oko 4000 hektara zemljišta, najbolji smo primjer da tko hoće raditi od poljoprivrede u Hrvatskoj može čak i danas dobro živjeti – tvrdi samouvjereno dodajući da mnogi neopravdano kukaju. Upravo s tom tvrdnjom istupio je i s govornice zagrebačke Arene na općem saboru HDZ-a i za to dobio gromoglasan pljesak.

– Nemam ja nikakvih političkih ambicija ni vremena za politiku, ali jednostavno nisam mogao više gledati da u javnost uime poljoprivrednika stalno istupaju neradnici koji pljuju po svemu, a država im je dala sve, poput Mate Mlinarića, Dukića i onoga bez zuba, sve je to ista kompanija – ističe Pavlak objašnjavajući zašto se uključio u političku kampanju vladajuće stranke. Napominje da je u HDZ-u od njegova osnutka, ali se uvijek držao zadnjih redova.

Tvrdi da nije uključen ni u jedan od stranačkih timova za izradu programa premda bi o poljoprivredi imao što za reći.

– Dapače, volio bih da me uključe jer bih mogao puno toga kazati s obzirom na to da dobro poznajem probleme koji doista postoje. No problem je što se uvijek razgovara s pogrešnim ljudima, a to sam kazao i ministru Čobankoviću – ističe dodajući da bi poljoprivrednicima trebalo puno toga objasniti posebno vezano za članstvo u Europskoj uniji. Osobno nije ni najmanje zabrinut zbog ulaska jer osim ohrabrujuće ministrove najave o dobivanju 380 eura poticaja po hektaru, raduju ga mogućnosti koje nudi tržište od pola milijarde ljudi.

Na polju dan i noć

– Ne trebamo se mi ničega bojati jer smo sposoban i vrijedan narod. Osim toga, tvrdim da, kada bismo s jedne strane poredali našu mehanizaciju i strojeve, a s druge strane strojeve poljoprivrednika iz bilo koje europske zemlje, ne bi bilo nikakve razlike – optimističan je i samouvjeren Pavlak. Jedino što zagovara je rad i samo rad tvrdeći da samo tako možemo naprijed.

– Kod nas su problemi nastali kad je država počela dijeliti poticaje jer su tada svi krenuli u poljoprivredu – tvrdi dodajući da početkom 90-ih većina nije željela živjeti od zemlje. On i njegova obitelj tada su obrađivali oko 1200 hektara radeći gotovo dan i noć i ne razmišljajući o velikoj zaradi. U svojih 58 godina nikada, kaže, nije bio na moru, ali ne zato što nije mogao, nego jednostavno što je takav, naučio je raditi od jutra do sutra.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije