Popis pučanstva u Bosni i Hercegovini krupno je političko pitanje oko čijih rezultata jednako strahuju sve tri strane, ali i željno ga očekuju kako bi se ispravile teške zloporabe koje su ugrađene u Ustav i zakone zbog primjene podataka u raspodjeli vlasti iz 1991. godine i koji ignorira društvenu realnost.
Netočni podaci
Tako, primjerice, Hrvati strahuju da bi na popisu mogli skliznuti ispod granice od 10 posto, što je granica postajanja nacionalne manjine. Jedine relevantne podatke, makar na osnovi blagoslova kućanstava o Hrvatima katolicima posjeduje Katolička crkva. Prema tim podacima, na kraju 2009. godine u Bosni i Hercegovini je bilo iznad 450.000 katolika. No, imajući na umu da svi Hrvati nisu i katolici, kao i da u pojedinim župama postoje problemi zbog djelovanja svećenika koji nisu u službenoj crkvenoj hijerarhiji, vjeruje se da broj Hrvata doseže pola milijuna.
Službeni podaci, međutim, ne postoje jer popis pučanstva nije proveden od 1991. Istodobno, i na službenoj stranici Agencije za statistiku nagađa se s podacima o 3,8 milijuna stanovnika koji žive u Bosni i Hercegovine. Odnosi se to prije svega na osobe koje se nalaze u bazi podataka izdanih osobnih iskaznica (CIPS). Valja, međutim, reći da ti podaci nisu do kraja pouzdani jer je velik broj izbjeglica preuzeo osobne iskaznice kako bi dobio razne vrste pomoći.
Kod bošnjačkih političara popis pučanstva donosi dvostruke strahove, od toga da će potvrditi posljedice rata u istočnoj Bosni i doseljavanje iz bošnjačkih područja u Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu, kao i da će velike sredine poput Zenice, Tuzle a napose glavnoga grada Sarajeva pokazati svoje pravo lice o većinskim bošnjačkim sredinama iz kojih su Hrvati i Srbi iseljeni, i to ne samo tijekom rata, nego i godinama nakon završetka. Procjenjuje se da u BiH danas živi oko 1,8 milijuna Bošnjaka.
Srpski političari zaziru od popisa pučanstva jer će se potvrditi da su brojčano daleko ispod Bošnjaka i što može biti lošija polazišna točka za sve eventualne razgovore o preustroju zemlje.
Izborni inženjering
S druge strane RS nastoji samostalno provesti popis i protiviti se generalnoj inventuri stanja stanovnika na razini države.
Koliko donose strahova, toliko je popis i vrlo značajno suočavanje sa stvarnošću i može biti početak redefiniranja političkih odnosa. Prije svega zato jer bi zasigurno bile dokinute i ustavne odredbe o takozvanoj konstitutivnosti naroda koje su stvorene da bi Hrvate kao politički narod izbacile iz igre. Na taj način ne bi bilo logično da se više, primjerice, bira jedan Hrvat za Dom naroda iz Goražda ili dva u Zeničko-dobojskoj županiji, koliko se, primjerice, bira Hrvata u ŽZH. Popis 2011. bi trebao biti i osnova za novi preustroj zemlje.
