Primorsko-goranska županija apsolutni je "crni" rekorder i vlasnik prvog mjesta među županijama Hrvatske s najviše naselja u kojima ne živi, odnosno, točnije, nije popisan baš nijedan stanovnik!? Takvih je mjesta u toj županiji čak 43. Ukupno je naselja bez ijedne žive duše – 119. Ovdje ne pomažu nikakve metode mjerenja i popisivanja, ovdje nema uvjetne razlike između popisa iz 2001. i onoga iz 2011., u mnogim ruralnim područjima Hrvatske popisivači jednostavno i nisu trebali dolaziti – nisu imali zbog koga.
Ispod brojki
Bez obzira na to jesu li rezultati popisa 2011. pokazali tek prividni demografski pad u broju stanovnika Hrvatske ili je riječ ipak o stvarnom umanjivanju populacije, "pogrebaju" li se prikupljene brojke u aktualnom popisu, jasno je vidljivo da u Hrvatskoj postoje stotine naselja sa samo nekoliko stanovnika. U pravilu, u takvim naseljima ima više kuća, odnosno "stambenih jedinica", od popisanih stanovnika. Premda u sve tri statističke jedinice Hrvatske (sjeverozapadna, panonska i jadranska) ima ukupno 119 potpuno opustjelih naselja, podijelimo li Hrvatsku "neznanstveno", po liniji sjever – jug, dolazimo do ovakvih pokazatelja. U sjeverozapadnoj i panonskoj Hrvatskoj potpuno je opustjelo 47 naselja, dok su u južnoj takva 72. Od toga u Primorsko-goranskoj 43, u Lici 7, u Zadarskoj i Šibenskoj županiji nema nijednog, u Splitsko-dalmatinskoj, sa svim silnim otocima i zaleđem, tek 4, u dubrovačkom području 3 naselja. No, u razvijenoj županiji, Istarskoj, potpuno je opustjelih 15 naselja. Znamo li da je ovaj popis pokazao da su najviše narasle aglomeracije oko Zagreba i Zadra, a da se dobro "drže" i ostali veći gradovi u Hrvatskoj, jasno je da je u ovih 10 godina i dalje na djelu potpuna depopulacija nekih područja zemlje. Najviše se to "povlačenje" stanovništva u veća središta (ili izumiranje) zbiva u brdskim krajevima Žumberka, Slavonije, Banovine, Like, Gorskog kotara, Velebita, Istre.
No, nije sve tako crno. Krenemo li istraživati činjenicu da je popisom utvrđeno da gotovo jedna stambena jedinica dolazi na dva stanovnika Hrvatske, ubrzo će se pokazati da je ovaj fenomen uputno objasniti i većim brojem tzv. kuća i stanova za odmor. Njih je ukupno više od 320.000. Neki krajevi Hrvatske stoga imaju upadljivo čudnu "konfiguraciju", u mnogim mjestima ima, primjerice, znatno više stambenih jedinica od broja stanovnika. U jadranskom dijelu Hrvatske više je od 50 vrlo poznatih destinacija koje su osobite po tome što imaju više vikendica nego privatnih stanova i kuća. U tom klubu "iznad 50 posto vikendica" prvo mjesto drži Vir, gdje gotovo 90 posto stambenih jedinica čine – vikendice! Na tom otoku ima oko 11.000 "jedinica za odmor". Slično je i na Pagu, koji je vikendaški otok, u Kolanu je 87 posto vikendica, a tek 13 posto čine kuće i stanovi za stalni boravak. U Novalji je 82 posto vikendaških objekata, oko 8000. U Malinskoj na Krku 78 posto, s oko 5800 vikendica. Slijede Pirovac (78%) pa Karlobag (77%). U Baškoj Vodi je oko 2700 "objekata za odmor", dakle 72 posto od ukupnog broja stambenih jedinica. Rogoznica, s oko 4500 vikendica i apartmana (72 posto) drži 7. mjesto na ljestvici naselja s najvećim brojem vikend-jedinica u postotku. Slijedi Janjina (72 %), Lopar (71 %), Starigrad (70 %) s oko 2400 vikendica ili apartmana za odmor, a na 10. je mjestu ove osobite ljestvice Murter - Kornati, čijih 2600 vikendica čini 69 posto od ukupnog broja stambenih jedinica na tom području.
Dvije Hrvatske
Na ljestvici se nalaze i "velikani" poput Vodica, gdje ima čak 8000 vikend-objekata, a taj stambeni fond čini 64 posto ukupnog. Moglo bi se reći: usporedimo li potpuno nestala i raseljena naselja s ovima u kojima i do 90 posto "stanovništva" čine vikend-useljenici, ovdje se simbolično dotiču dvije toliko različite Hrvatske.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
