Uskrs je najveći kršćanski blagdan i po kršćanskim pravilima i običajima za taj blagdan traje duhovna priprema od četrdeset dana. Korizma je na izmaku i nestali su veliki dani, u kojima bi trebala nastupiti intenzivnija priprema. No, pored duhovne pripreme, Uskrs je prigoda da od pučanstva, u ovim teškim recesijskim vremenima za većinu stanovništva, “izmami” što više novca. Znaju trgovci kako se za blagdane ne štedi, pa sutra što bude.
Trgovački trikovi
Blagdani su odavno prestali biti obiteljska okupljanja s obzirom da je vrijeme kada se sve sagledava kroz potrošnju. Nije ni čudo što je u potrošačkoj eri samo dva tjedna prije Uskrsa u nekim zemljama Europske unije došlo do nestašice jaja i astronomskog rasta cijena - ponegdje i do 75 posto. Dok proizvođači najavljuju kako je razlog napuštanje baterijskog kaveznog uzgoja kokoši nesilica i zabrana prodaje jaja od prvog siječnja ove godine, poznavatelji mentaliteta trgovaca tvrde da je to marketinški trik. Za razliku od Europe, koju potresa nestašica jaja, u BiH jaja ima dovoljno i za bojenje i za kolače. Veliki broj kršćana Uskrs gledaju realnije te ih većina planira štedjeti čak i na blagdanskoj trpezi. Unatoč smanjenoj kupovnoj moći građana, možemo biti sigurni da će se svatko potruditi da na blagdanskom stolu ima kuhanu šunku, jaja, mladi luk, hren i uskrsne kolače. Inače, procijenjena potrošnja za mjesec travanj, kada je obično Uskrs, iznosi nekoliko tona šunke i desetine milijuna komada jaja. Tako će se i tijekom ovih uskrsnih blagdana, bojiti jaja, peći će se kolači, kuhat će se i peći šunka, a “nastradat” će i veliki broj praščića i janjaca, a i točit će se vino i pivo te ostali napitci.
Kao i ranijih godina tisuće SMS poruka s najljepšim željama stizat će prijateljima i poznanicima. Vremena kada su stizale uskrsne razglednice, odavno su iza nas. Uskrs je savršeno vrijeme da se kvalitetno posvetite djeci i obitelji. Možda je ovo vrijeme i za uvođenje novih tradicija, što se priprema za Uskrs. Blagdani su postali brendovi koji svojom vlastitom snagom i emocionalno-tradicionalnom inercijom prodaju cijelu paletu različitih proizvoda. Ipak, unatoč uvriježenom stavu da su bh. Hrvati dobri potrošači, čini se kako će na ovaj “recesijski” Uskrs gledati na svaki fening. Pitajući slučajne prolaznike u bh. mjestima, zaključuje se kako će se za ove uskrsne blagdane odvojiti između 100 i 200 KM, dok će tek manji dio njih potrošiti više od 500 KM.
Uglavnom tradicionalno
Kada je u pitanju mjesto nabave namirnica za uskrsne blagdane, najveći dio onih koji planiraju slaviti Uskrs ići će u velike trgovačke centre, dok će u malim trgovinama i supermarketima kupovati manji broj građana. Već sada po trgovinama i tržnicama gledaju cijene, a kupovat će ondje gdje cijene budu niže, često i ne gledajući u kvalitetu proizvoda. Kuhana jaja nezamjenjiva su na uskršnjoj trpezi te upravo njih stavljaju na prvo mjesto jela i pića koja će se kušati na dan blagdana. Zatim dolaze kuhana šunka, hren, te razne vrste kolača koja će se naći na stolu. O tome da kriza pogađa i blagdansku trpezu govori i rezultat istraživanja po kojem više od polovine ispitanika planira štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs. Shodno tome, odgovori na pitanje koliko novca planiraju potrošiti za nabavku namirnica vrlo su šaroliki. Putovanje u neki od jadranskih gradova, ili u europske metropole je prošlost. Sve je manje onih koji će za Uskrs sebi priskrbiti i nabavu kojeg odjevnog predmeta.
SURAĐIVALI: Ana Popović, Marko Mišković, Ivan Kaleb, Zvonimir Čilić, Frano Matić, Željko Andrijanić, Zoran Grizelj, Tomislav Milićević
