Za ručkom opuštena atmosfera. Komentiraju se nesnosne vrućine, gužve u prometu, kamo na more... Iza svakog nazdravljanja talijanskim vinom nova tema; širenje EU-a, talijanska vruća politička scena, Berlusconi, Gaddafi... A onda Bosna i Hercegovina. Svima nestaje osmijeha. Prije “službenog razgovora” zahvaljujem sadašnjem ministru vanjskih poslova Italije Francu Frattiniju na obraćanju videolinkom iz Bruxellesa prije pet godina na Večernjakovu pečatu. Bilo mu je drago što je tada kao potpredsjednik EU komisije primio našu nagradu. Pozivam ga da dođe u Mostar u veljači kada će biti održan Pečat.

Evo, tada će, nadam se, biti nazočan i novi premijer BiH - upoznajem ga tko će mu biti domaćin.

Nadam se da neću morati čekati iduću godinu da ga upoznam. Valjda će biti izabran prije ljeta.

Nisam siguran!?

Mora se pronaći konsenzus oko izbora predsjednika vijeća ministara u BiH. To treba biti osoba koja će biti prihvatljiva za sva tri naroda. Treba izbjeći situaciju gdje jedna etnička skupina postavlja kandidate drugoj etničkoj skupini. Naša želja je da imamo jednu stabilnu vladu u BiH. Ta vlada mora imati većinu u parlamentu. Nadam se da će konačno doći do izbora vlade koja ima većinu. Na tom putu Europa može pomoći BiH.

Baš zbog toga najmalobrojniji narod - Hrvati - ne osjećaju se ravnopravnim. Dapače, osjećaju se ugroženima. Uostalom, nije li zbog toga i nastala kriza u BiH?

To je problem koji razumijem. Mora se poštivati volja naroda. Hrvati su izabrali svoje predstavnike. Također, postoji i princip rotacije koji također mora biti poštovan.

Sadašnje stanje u BiH podsjeća na bivšu Jugoslaviju uoči rata. Boji li se Europa takvoga scenarija?

Sadašnje stanje nije dobro. Prošlo je toliko vremena, a još se uspostavlja vlast. Bilo bi opasno da tako uđemo u jesen. Da ne bismo ulazili u veću krizu, moramo naći rješenje prije godišnjih odmora.

Čini li Europa dovoljno na rješavanju krize u BiH. Nekako mi se čini da je u podređenom položaju u odnosu na Ameriku?

U rješavanju krize na Balkanu Europa može i treba biti lider. Čak i u odnosu na Ameriku. Mislim da smo to i uspjeli u nekoliko slučajeva. Sada smo tu da napravimo više. Da Europa bude prisutnija u BiH. A samim tim da budemo i odgovorniji. Više ćemo morati upravljati ovom situacijom. To znači preuzeti i više odgovornosti. Upravo nam ova situacija daje za pravo da moramo biti više prisutni u BiH. Zato trebamo imati spremnost svih europskih država.

Bi li se stanje u BiH moglo riješiti receptom ubrzanog uguravanja BiH u EU?

Mnoge zemlje ne bi bile spremne na to. A svi moraju biti jednoglasni za takav koncept. Ono što možemo napraviti jest ukidanje viza. Treba uvesti bezvizni režim. Bila bi to dobra poruka. Italija je to oduvijek podržavala. Druge države imale su dvojbe.

Ministre, mislite li da je to dovoljno za europeiziranje BiH?

Imamo i druge mogućnosti u mnogim sektorima, infrastrukturi, istraživanjima, programima izobrazbe i razvoja, razvoju industrije. privlačenju inozemnih investicija u BiH. Primjerice, talijanskih. Sve to davalo bi građanima pozitivne poruke. Vidjeli bi da moraju gledati prema Europi, a ne negdje drugdje...

Hrvatska je već jednom nogom u Europi. Koliko ona, kao takva, može pomoći u rješavanju bh. krize?

-Hrvatska je uistinu dobar primjer. Postigla je velik rezultat. I zaslužila ga je. Hrvatska je ostavila jako pozitivan dojam na sve članice EU-a. Ja sam to rekao i premijerki Jadranki Kosor i ministru Jandrokoviću. Nakon određivanja datuma ulaska u EU, oni će sigurno napraviti još jedan pozitivan korak do 1. srpnja 2013. kada će biti u punopravnom članstvu.

Vi ste jako zadovoljni što je Hrvatska konačno dobila datum ulaska u EU?

O da! Borili smo se za to. Uspjeli smo čak odbiti i neke primjedbe pojedinih zemalja koje nisu bile uvjerene da Hrvatska može u EU. Rekli smo im: imamo dvije mogućnosti - ili da se ništa ne radi ili da napravimo koncept ulaska Hrvatske u Europu. Također, upozoravali smo i da možemo svojom neodlučnošću izgubiti i konsenzus građana Hrvatske. I što onda!? Sve smo u prazno radili.

Razmišljate li slično i o uvođenju Srbije u europsku obitelj?

Moramo isto raditi i sa Srbijom. I oni to zaslužuju iako mnoge zemlje imaju velike rezerve prema njima. Mislim da će prije kraja godine i Srbija dobiti status kandidata za ulazak u EU.

Dakle, bit će susjedne zemlje BiH, Srbija i Hrvatska u Europi.

A to bi imalo refleksije i na BiH?

Da. Hrvatska i Srbija imaju velik broj sunarodnjaka u BiH. Oni bi dali poticaj njihovim konstitutivnim narodima da krenu prema Europi. Zajedno s drugima ubrzali bi put prema Europi. Eto i to može biti rješenje za BiH!

Znači, i ja se kao Hrvat iz BiH ulaskom Hrvatske u EU mogu osjećati građaninom Europe?

Da, svakako. S hrvatskom putovnicom moći ćete se kretati slobodno po Europi. Kao i svaki drugi državljanin te velike obitelji.

Je li se Hrvatska usporavala, a Srbija ubrzavala kako bi zajedno ušle u Europu?

Hrvatska je imala svoj interes i tako se ponašala, ali istodobno nije stvarala probleme Srbiji. Jer ako ulaze obje države u Europu, onda daju stabilnost cijeloj regiji. Ukoliko jedna ostane izvan, svi ćemo izgubiti. Primjerice, ako BiH nema vladu, onda je to rizik za sve zemlje u okružju.

Nakon presude Gotovini, u Hrvatskoj se povećao euroskepticizam. No, opet se brzo vratilo povjerenje. A u Italiji?

U Italiji nema skeptičnosti, ali tražimo da Europa bude više solidarna prema nama. Osobito kada radi političke akcije. Zapravo, Italija traži više, a ne manje Europe.

Bili ste protiv NATO-vih akcija na Libiju. Sada je izdana tjeralica za Gaddafijem. Kako vidite rasplet situacije u toj državi?

Izdana je međunarodna tjeralica za uhićenje Gaddafija. Dokazi protiv njega su evidentni. Moramo doći vrlo brzo do mira. Bez Gaddafija. Radimo na tome. Iz njihova režima mora izrasti nova snaga koja će isključiti Gaddafija.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora