Kako bi izbjegle međugranični spor sličan onom koji godinama vode sa Slovenijom, vlasti Republike Hrvatske iskazale su iskrenu spremnost za rješavanje preostalih spornih međugraničnih pitanja između RH i BiH. To je ovaj tjedan i potvrđeno u nizu službenih susreta koje je tročlano Predsjedništvo BiH imalo s predsjednikom RH Ivom Josipovićem i premijerkom Jadrankom Kosor. Kompromisna rješenja spominjala su se oko definiranja konačne međugranične crte u Neumskom zaljevu, koji je godinama predmet brojnih prijepora između dviju država.

Tri rješenja za granicu

Prema tvrdnjama naših sugovornika koji su sudjelovali jučer i prekjučer na razgovorima o definiranju konačne međugranične crte između BiH i RH, na stolu su ponuđena tri rješenja. Prvo je da dvije države potpišu sporazum o graničnoj crti koja u 99,5 posto svoje duljine nije uopće sporna, a nakon toga riješe i pitanje razgraničenja u Neumskom zaljevu. Prema drugoj opciji, u kojoj je razgovaralo Predsjedništvo BiH s čelnicima vlasti Hrvatske, moguće je da državna povjerenstva iziđu ponovno na teren radi mogućih korekcija međugranične crte.

Međunarodna arbitraža

Ponovnim mjerenjima i izviđanjima na terenu, isticali su zagovaratelji ovakvog prijedloga, stare granične nedoumice koje postoje između dviju država u spomenutom međugraničnom pojasu bile bi i otklonjene.

I po trećem najgorem i najdugotrajnijem prijedlogu, koji je također u igri, traži se da u cijeli spor u Neumskom zaljevu uđe međunarodna arbitraža, odnosno Međunarodni sud pravde u Haagu. Članovi državnog povjerenstva za granice BiH smatraju da je uključenje međunarodne arbitraže također rješenje i bolje od višegodišnjeg jalovog političkog natezanja koje samo šteti dobrim odnosima dviju susjednih država. Posjet tročlanog Predsjedništva BiH službenom Zagrebu urodio je generalnim zaključkom da će se međugranični sporovi rješavati sukladno dogovorima svih susjednih država. Što to znači, bit će poznato za nekoliko dana. Spomenimo da je postojeća granična crta, kojom su dio poluotoka Kleka i dva otočića u Neumskom zaljevu Veliki i Mali školj, pripali BiH, povučena je na temelju dokumentacije koju je predstavila Hrvatska, a koju je ponudio Hidrografski institut iz Splita. U međuvremenu je ovaj podatak politika potpuno zanemarila, i pitanjem granice su se više bavili politički krugovi, a puno manje struka. Očito da je RH zbog svog ulaska u Europsku uniju shvatila da struka uzme opet glavnu riječ.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura