Dogovor šestorice lidera u Banjoj Luci dodatno je relaksirao međustranačke odnose u BiH i nagovijestio postupni izlazak iz političke krize. Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da su rješenja iz Banje Luke zapravo prepisana rješenja iz prudskog procesa i žali što je trebalo proći toliko vremena da ona budu prihvaćena od svih. Tihić za Večernjak otvoreno govori i o vrućim temama, kao što su izborna pravila u Mostaru, rekonstrukcija federalne Vlade, te suradnja sa SDP-om i HDZ-om BiH.

Koliko je realno čvrst dogovor iz Banje Luke o državnoj i vojnoj imovini? Možemo li reći da su ta pitanja riješena?

Kada je u pitanju vojna imovina, to je do kraja precizirano. Dakle, ne samo riješeno, nego smo precizirali sve vrste vojne imovine i sve načine raspolaganja. Pod jedan je perspektivna vojna imovina, 69 vojarni koje se uknjižuju na BiH, odnosno Oružane snage BiH. Pod dva je ona koju već koriste institucije BiH i koja će biti uknjižena na BiH, kao što je, primjerice vojarna “Viktor Bubanj”, gdje su Sud i Tužiteljstvo ili Zmajevac, gdje je OSA, itd. Treća je imovina za koju treba Vijeće ministara kazati što od postojeće vojne imovine treba ostaviti za potrebe rada državnih institucija. Četvrta je vrsta vojne imovine koja se nalazi u posjedu općinskih, županijskih i entitetskih institucija, od Narodne skupštine RS-a, do sveučilišta u Tuzli i slično. I peta su lokacije koje drži Ministarstvo obrane u posjedu, ali ih ne koristi. To će se mijenjati u vlasništvo općina. Tu je ostavljen rok da se pripremi odluka u roku od 60 dana. Nema spornih pitanja i čak su napravljeni popisi te imovine. Kada je u pitanju državna imovina, tu smo ostavili nešto duži rok. Ona će se raspoređivati na istim principima kao i vojna imovina, a duži rok je uspostavljen zbog potrebe popisa te imovine. Za razliku od vojne imovine, koja je ipak precizirana, popisana, državna imovina još nije do kraja, ali će biti isti principi. Mislim da se radi o kvalitetnom dogovoru i dosta jasnim principima kada je u pitanju i državna imovina.

Zbog čega takvo rješenje nije postignuto prije? Je li došlo do promjene stava s federalne strane ili sa strane RS-a?

I vojna i državna imovina riješena je na principima sporazuma iz Prudskog procesa. Isto kao što je i zakon o popisu stanovništva riješen na principima iz prudskog procesa. I oni koji su nekada napadali ta rješenja, sada su kao dio vlasti, vladajuće koalicije, to podržali. Znate da je tada Sulejman Tihić predstavljan kao osoba koja nešto dijeli, izdaje, prodaje. Međutim, sada to svi mediji podržavaju, iako su sve to napadali prošli put, a izgubili smo četiri godine. Ako se sjećate kada sam išao u posjet s izaslanstvom SDA u Beograd i tamo dočekan na najvišoj razini, to je ovdje u određenim medijima prikazivano kao izdaja i prodaja, a vidite sada, posjet ministra vanjskih poslova, koji ja podržavam i koji je dobra stvar, prezentira se onako kako i treba biti prezentirana. Čak se i glorificira.

Što je s fiskalnim okvirom, državnim proračunom i ustavnom reformom. Gdje vidite rješenje za ta pitanja koja su itekako važna za BiH?

Na ovom sastanku u Banjoj Luci radio sam najviše oko državne imovine. Uključivao sam se i u razgovore oko proračuna. Nismo mogli tu postići nekakav pisani sporazum, ali dogovorili smo načelo u pogledu štednje, racionalizacije, smanjenja broja zaposlenih.

Stječe se dojam da po ovom pitanju nisu svi na istom fonu. Predsjednik RS-a predlaže da se prepolove Oružane snage, da se administracija od vrha do dna smanji za pet posto, da se ide na smanjenje plaća pet posto. Je li to prihvatljivo za sve ostale?

Pa nije bilo prihvatljivo. Zato i nije postignut dogovor.

Gdje onda naći rješenje za takvu situaciju?

Rješenje treba biti u primjeni zakona. Moramo svi poštivati zakon. Imamo zakon koji kaže da ćemo imati popis stanovništva. Trebamo osigurati sredstva za pripreme popisa. Imamo zakon koji govori o mirovinama pripadnika Oružanih snaga BiH, za što također trebamo osigurati sredstva. Imamo i zakon o upostavi novih agencija i također za to moramo osigurati sredstva. I imamo postojeću razinu potrošnje. Za te stvari ne trebaju posebni dogovori, nego jednostavno primijeniti zakon i tko god bude pripremao proračun, mora osigurati sredstva za rad institucija. Osnovna funkcija proračuna, kada se planira, jest da se prvo izmire zakonske obveze, a onda ćemo govoriti o kapitalnim ulaganjima i drugim rashodima. Osobno sam rekao Dodiku da moramo osigurati sredstva za umirovljene pripadnike Oružanih snaga BiH, jer je to zakonska obveza. U suprotnom, imat ćemo sudske tužbe, pa ćemo morati platiti i kamate.

Koliko ste zadovoljni radom Vijeća ministara u prvih mjesec dana i odnosima stranaka unutar vladajuće koalicije na državnoj razini?

Kratko je razdoblje da se daju konačne ili pozitivne ocjene o radu Vijeća ministara BiH, ali koliko sam informiran, mislim da su u tijeku ozbiljne pripreme za usvajanje proračuna. Riješen je problem proračuna za 2011. godine, što je vrlo bitno. Predsjedatelj Bevanda je imao značajne aktivnosti, od posljednjeg posjeta hrvatskog premijera, do posjeta Bruxellesu. I drugi ministri, koliko imam informacije, ozbiljno se pripremaju za poduzimanje određenih mjera i aktivnosti. Ja i dalje mislim da se radi o vrlo kvalitetnom sastavu Vijeća ministara, o odgovornim i kompetentnim ljudima.

U komentaru u knjizi o apostolskom nunciju Alesandru D’Erricu, koja ovih dana treba ugledati svjetlo dana, kazali ste da Vam je žao što zbog određenih okolnosti 2010. godine niste mogli prihvatiti njegovu preporuku o zastupljenosti izabranih predstavnika hrvatskog naroda u vlasti. Možete li pojasniti ovu svoju konstataciju?

Papski nuncij se nije upuštao u to koje stranke trebaju biti u vlasti i tko će činiti koaliciju, ali je njegov savjet bio u smjeru kako je potrebno da i Hrvate, kao i sve druge, predstavljaju oni politički predstavnici koji imaju izborni legitimitet. Ja sam to shvatio kao poziv da se dva HDZ-a uključe u vlast i što se tiče mene osobno i SDA kao stranke, mi smo uvijek bili za to da HDZ bude dio vlasti. Smatram da tu ima pogrešaka i SDP-a i HDZ-a. SDP-a, primjerice, zbog priče da njima treba pripasti mjesto predsjedatelja Vijeća ministara, a HDZ-a, zbog odbijanja sporazuma koji je predložen u OHR-u. Kada kažem da mi je žao što nismo prihvatili, onda mislim na sve nas, jer vjerujem da je nuncij istu poruku poslao i SDP-u i HDZ-u i svima ostalima s kojima je razgovarao. Evo, to smo djelomično popravili, jer smo formirali zajednički vlast u nekim županijama, na razini Vijeća ministara, a SDA i HDZ BiH su potpisali i sporazum o dugoročnoj suradnji.

Jesu li federalna Vlada i koalicijski partneri unutar “platforme” opravdali Vaša očekivanja? Je li ona mogla učiniti više da je stranački sastav te Vlade bio drukčiji?

Uglavnom smo zadovoljni rezultatima rada federalne Vlade. Moglo se sigurno uraditi i više. Jedan od problema je što su u Vladu došli neki ljudi koji prije nisu bili u vlasti i koji nemaju tu vrstu iskustva. Trebalo je vremena da oni preuzmu poslove i razumiju što treba raditi i ja očekujem da Vlada u ovoj godini poluči znatno bolje rezultate.

Koliko je problem ove vlade realno mali utjecaj pojedinih stranaka na terenu, posebno na većinskim hrvatskim područjima?

U svakom slučaju je to problem. Najbolje bi bilo da je uspostavljena istovjetna koalicija na svim razinama, od države, preko entiteta, do županija. Bojim se da zbog toga ne bude nekih problema u komunikaciji između Vijeća ministara i federalne Vlade. Na žalost, uvijek postoji takva opasnost. Primjerice, vrlo je važno da svi članovi Fiskalnog vijeća BiH, kojeg čine predstavnici i državne i entitetske razine vlasti, imaju barem približno iste stavove.

Vaš sporazum s čelnikom HDZ-a BiH o suradnji na svim razinama vlasti mnogi su protumačili kao još jedan korak k rekonstrukciji federalne Vlade. Koliko je istine u tome?

Između SDA i HDZ-a BiH postoji jedna dugogodišnja suradnja, koja je nekada bila bolja, nekada lošija, ali postojalo je jedno razdoblje dosta dobre suradnje, posebice kada smo Dragan Čović i ja bili članovi Predsjedništva BiH. Nakon posljednjih izbora i formiranja federalne Vlade, došlo je do zahlađenja tih odnosa, iako se SDA uvijek trudio da HDZ bude dio vlasti. No, mi na izborima nismo dobili takav mandat građana da smo mogli sami odlučivati. SDP je kao stranka s najvećim brojem glasova vodila taj proces formiranja vlasti. Došlo je do jedne percepcije u javnosti kako Bošnjaci žele preglasavati Hrvate, i to je percepcija koja postoji i u BiH i u Hrvatskoj, a to sigurno nije politika SDA i Sulejmana Tihića. Gospodin Čović i ja smo često u kontaktu, pa i kroz kolegij Doma naroda i dogovorili smo se da ponovno unaprijedimo našu suradnju, napravimo sporazum o dugoročnoj suradnji. Naši predstavnici trebaju sjesti i pokušati usuglasiti i strateška, ali i tekuća pitanja. Mi ćemo na svakoj razini vlasti imati naše predstavnike, koji će pokušati koordinirati djelovanje dvije stranke.

Je li točno da Vam je Zlatko Lagumdžija otvoreno zamjerio potpisivanje sporazuma o suradnji s HDZ-om BiH?

Lagumdžija je dobio krivu informaciju o našem sporazumu i zbog toga je tako reagirao. Međutim, ja sam mu objasnio o čemu je riječ i mislim da tu ne postoji problem između nas.

Koliko je, prema Vašem mišljenju, danas realno govoriti o rekonstrukciji federalne Vlade?

Za tu priču treba više političkih subjekata. SDA je spreman razgovarati i o tom pitanju. Za nas ne postoji tabu tema, ali i za to je potreban dovoljan broj političkih subjekata koji mogu osigurati parlamentarnu većinu. Sada nema te kritične mase koja bi mogla postići dogovor o rekonstrukciji federalne Vlade. SDP sigurno nije za to, kao ni druge dvije stranke koje sudjeluju trenutačno u vlasti na federalnoj razini.

Može li se dogoditi da rekonstrukcija federalne Vlade bude uvjetovana nekim ustupcima od dva HDZ-a, odnosno da do rekonstrukcije dođe u okviru jedne šire političke trgovine?

Sve je moguće. Postoje različite kombinacije. Međutim, postoji taj jedan stav SDP-a koji značajno limitira mogućnosti za rekonstrukciju Vlade FBiH. Oni su protiv rekonstrukcije, ali i protiv toga da u eventualno novoj federalnoj Vladi budu i SDA i HDZ BiH, jer tada vjerojatno ne bi imali onu kontrolu nad Vladom koju sada imaju. U tom slučaju bi odnosi u Vladi bili znatno ravnopravniji.

SDA i SDP se ne slažu ni oko provedbe presude Ustavnog suda o izborima u Mostaru. Vjerujete li da vaš prijedlog o ponovnoj podjeli grada na većinski nacionalne općine može proći?

SDA se bori za jedinstven Mostar, ali smatra da u okviru takvoga grada moraju biti jedinice lokalne samouprave u formi općina, koje bi imale svoje nadležnosti. Na taj način bi lokalna vlast bila bliže građanima, jer sada imamo zastoj u radu gradske vlasti, svako svakog uvjetuje nekim stvarima. Vjerujem kako je nakana Paddy Ashdowna bila dobra i da je on želio da se ukidanjem općina u Mostaru sve te podjele izbrišu, ali realnost je drukčija. Neke stvari je teško izbrisati iz ljudskih glava. Zato smo predložili uspostavu općina, ali nismo crtali njihove granice. Volio bih čuti što predlaže SDP ili neka druga stranka. Oni samo kritiziraju naše prijedloge. Ovdje moram kazati kako smatram da ni HDZ-u BiH nije nepoznato rješenje o uspostavi više općina u Mostaru.

Što ako, ipak, odluka ne bude provedena? Ustavnost lokalnih izbora u Mostaru mogla bi doći u pitanje?

Ostavili smo neko vrijeme gradskim odborima SDA i HDZ-a BiH u Mostaru da razgovaraju i pokušaju doći do rješenja. Kada oni naprave neku osnovu za domaće političko rješenje, mi ćemo se uključiti kao stranački lideri, i to ne samo ove dvije stranke, već lideri svih važnijih stranaka. Nije dobro da se visoki predstavnik više upliće u donošenje rješenja. Imali smo ranije i previše uplitanja i vrijeme je da postignemo neko domaće rješenje.

Bliže se lokalni izbori. Jeste li već donijeli odluku o samostalnom nastupu SDA ili koaliciji u nekim općinama?

Razgovaramo o mogućim koalicijama i potpori pojedinim kandidatima bez formalnog ulaska u koalicije. SDA je zainteresiran i za formalne koalicije kada je u pitanju nastup na izborima u RS-u. Događa nam se rasipanje glasova i zbog toga bi dobro bilo da imamo neku vrstu zajedničkog nastupa sa SDP-om i nekim drugim strankama. Moguće je da se zauzme stav po kojem bi se određeni savezi sklapali na terenu, gdje je to moguće. Dakle, da ostavimo pravo općinskim organizacijama stranaka da sklapaju predizborne saveze, posebice kada je u pitanju izbor načelnika.

Mogu li rezultati lokalnih izbora, kao svojevrsni indikator generalnog raspoloženja biračkog tijela, utjecati na poslijeizborne odnose stranaka na višim razinama vlasti?

Sama predizborna kampanja će utjecati na odnose među strankama na vlasti, jer ćemo sigurno imati višak teških riječi, napada i kritika. Isto tako i rezultati izbora mogu utjecati na odnose među strankama, ali smatram kako neće doći do promjene kompozicije vlasti, iako ni to ne možemo u cijelosti isključiti.

Stigle prve trešnje, ali jedna stvar je sve zaprepastila: “Ljudi se žale na cijenu, prodaja ide slabo”