U pravnome vakuumu koji postoji u BiH o tome tko može ocijeniti tko zakonito saziva dom, a tko pak može kazniti ili donijeti pravorijek, Središnje izborno povjerenstvo ipak je odlučilo napraviti prvi korak.

Posve jasni

Iz SIP-a su bili posve jasni da je ovakvo sazivanje Doma naroda - nezakonito.

“To je vrlo opasna odluka i vodi narušavanju pravne države”, kratko je komentirala predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić. Budući da 10. ožujka SDP saziva Dom naroda, nitko iz SIP-a neće tamo nazočiti niti nazočnim izaslanicima koji su izabrani u šest županijskih skupština dodijeliti certifikate, bez čega izaslanici praktično još uvijek nisu postali izaslanici niti imaju mogućnost odlučivati o bilo čemu. Naime, Federacija je sastavljena od deset županija i iz najmanje četiriju županija nisu imenovani predstavnici, što zakon predviđa. U vrlo složenoj proceduri traži se da se imenuje svih 58 izaslanika za Dom naroda kako bi ova institucija mogla funkcionirati, a ne tek 36 ili 50 s koliko licitira SDP, SIP je u nekoliko navrata potvrdio takvu odluku.

Odluka na SIP-u

Sada samo ostaje vidjeti hoće li SIP do kraja ostati dosljedan. Procedura nalaže da se nakon prvoga kruga, koji nije proveden i nedostaje ček 21 izaslanik iz županijskih skupština, provede drugi krug biranja izaslanika. Trenutačno nije proveden ni prvi krug biranja i u pitanju su Hercegbosanska, Posavska i Županija Zapadnohercegovačka. Sazivanje Doma naroda i izbor predsjednika i dva dopredsjednika, a zatim i Vlade bez izaslanika iz ovih županija praktično znači da o izboru izvršne vlasti Federacije BiH, uz činjenicu što su u najvećem dijelu u pitanju Hrvati, nisu odlučile čak tri sastavnice Federacije BiH. S druge strane, kada u pojedinim županijama ne postoji dovoljno izaslanika među pojedinim narodima, tada se popunjavaju unutar drugih županija gdje ti zastupnici postoje u županijskim skupštinama. Dom naroda je ključan jer se iz njega unutar pojedinih klubova naroda predlažu kandidati za predsjednika Federacije, odnosno dva zamjenika, a koji pak daju mandat za sastav Vlade Federacije BiH.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura