Robi je opet onaj stari. Nakon dviju nedavnih operacija izgleda svježije. Smršavio je, kako sam kaže, desetak kilograma.
Energiju uoči povratka nogometnim obvezama s reprezentacijom Bosne i Hercegovine Prosinečki akumulira u padel centru na Zagrebačkom velesajmu. Krug najbližih prijatelja i neizostavne partije bele.
U takvom se okruženju Žuti uvijek najbolje osjećao. U ekipi je sada najčešće i Zvonimir Boban. Nekoć su se na terenu slagali zatvorenih očiju...
Kako se Prosinečki u beli slaže s legendarnim kapetanom vatrenih?
– Dobar je, odličan... Voli to. Dođe nekoliko dana i družimo se stalno – počeo je Prosinečki.
Prisjetite li se malo igračkog doba?
– Slabo razgovaramo o nogometu. Kada se igra bela, nema priče o nogometu...
Je li Zvone podijelio dojmove o poslu u Fifi, svjetskoj krovnoj nogometnoj organizaciji?
– To je ozbiljan posao. On je drugi čovjek Fife. Nakon svih problema u kojima se Fifa nalazila, sada se stvari mijenjaju nabolje. Posebice nakon SP-a u Rusiji za koji kažu da je bio najbolji do sada, posebice otkako su Gianni Infantino i Zvone na vrhu.
Koliko je to velika stvar za nas?
– Ma za nas... Mi sve podcjenjujemo pa tako i to. Naravno da je važno. To je velika stvar za nas. Mi to ni ne razumijemo. To su nevjerojatne i velike stvari, da netko s ovih prostora bude na tako ozbiljnoj i odgovornoj funkciji. Ne samo Zvone, nego i Aleksander Čeferin na čelu Uefe ili Davor Šuker u Izvršnom odboru iste organizacije... – naglasio je Prosinečki.
Objasnio je kakve je zdravstvene probleme imao.
– Puklo mi je debelo crijevo i onda sam morao na operaciju. Važno je da sam došao na vrijeme. Imao sam dvije operacije. Rana mi se otvorila. Kad si u bolnici, razmišljaš samo da izađeš. Sada funkcioniram normalno. Sve je super.
Koliko će trajati taj proces oporavka?
– Ja već sada normalno funkcioniram. Normalno jedem i nema posebnog režima. Imam još jednu rutinsku operaciju, laganu. Ali to ću obaviti poslije reprezentativnih obveza krajem trećeg mjeseca nakon Armenije i Grčke.
Robi je oduvijek imao dva zaštitna znaka. Jedan je bio rolanje i kontrola lopte “kao u švicarskoj banci”, a drugi, naravno – crveni Marlboro! Od ovog drugog još nije odustao.
Zar ni liječnici u Sarajevu nisu sugerirali da se ostavi cigareta? – našalio sam se s Robijem.
– Ma zašto? Kakve to veze ima s debelim crijevom? – odgovorio je protupitanjem.
Očito je da je već u onom nogometnom “stanju” u kakvom je bio i prije zdravstvenih problema.
– Stalno pratim najvažnije što se događa oko nogometa. Gledam kako igraju moji igrači i u kakvom su stanju. Prvu utakmicu igramo s Armenijom. To bismo trebali riješiti bez problema. Nakon toga slijedi nam Grčka koja je “zeznuta” i dobra reprezentacija. Dvije utakmice u tri dana, važno je da dobro startamo.
Je li zadovoljan poslom u BiH?
– Stresa uvijek ima. No, savez je dobro organiziran i zadovoljan sam. Napravili smo odličan rezultat u Ligi nacija u kojoj smo ušli u A skupinu. Imali smo i smjenu generacije. U BiH uvijek ima talenata. Imamo igrače velikog pedigrea. Sjajno mi je raditi s Džekom, Pjanićem, Kolašincem... ali i mladim igračima koji dolaze i pokazuju kvalitetu. Odlično je ozračje i u takvim je okolnostima uvijek lijepo raditi. Čekamo kvalifikacije za Euro, želimo izboriti to veliko natjecanje. Samo sam o tome razmišljao i prije nego što sam preuzeo reprezentaciju. Imamo kvalitetu za Euro. Imamo velike šanse pored Grčke, Finske, Italije... Ozbiljno razmišljamo o plasmanu i nije to samo semantika. Recimo da je Italija favorit, a mi ćemo svoju šansu tražiti iz drugog plana.
Robiju se sviđa život na relaciji Sarajevo – Zagreb.
– Sarajevo je lijep grad, a obitelj mi je u Zagrebu. Tako smo za sada organizirali stvari. Sve sjajno funkcionira.
Kada govori o Hrvatskoj, bacili smo pogled na Dinamovu sezonu.
– Nisam baš studiozno pratio Dinamo. No, sigurno se događaju dobre stvari. Gledao sam europske utakmice. Igrali su dobro protiv Anderlechta i Fenerbahçea. Spartak možda nije ta razina, no najvažnije je da su ostvarili europsko proljeće. Skupina nije bila tako lagana...
Što je bilo presudno za taj iskorak?
– Bjelicu znam više kao igrača. Znam da je dobro radio u Austriji Beč, napravio je pravu selekciju. To je bilo ključno. Pojačanja su odradila ono što se od njih očekivalo. Nema tu pretjerane filozofije.
Dosta se posljednjih tjedana priča o Daniju Olmu, spominje se novi milijunski transfer.
– Olmo je dobar igrač, nema sumnje. Ima kvalitetu, no ne znam hoće li se dogoditi taj veliki transfer. U važnim je utakmicama donio prevagu. Volio bih da me pitate za Gojaka – dometnuo je Prosinečki.
A što misli o Gojaku?
– Gojak je igrao jako dobro i u mladoj reprezentaciji. Izgubili su zadnje dvije utakmice zbog čega nisu izborili Europsko prvenstvo. U prvoj sezoni govorilo se zašto je uopće došao u Dinamo. No, drago mi je da je sada pokazao da je budućnost Dinama, ali i BiH.
Dinamov uspjeh poklopio se i s činjenicom da Zdravko Mamić, barem fizički, nije u klubu.
– Ne mogu o tome razgovarati. Ne znam. Važno je da Dinamo nastavi s dobrim igrama u Europi. Neće nimalo biti lako protiv Viktorije. Oni isto posljednjih godina rastu u svakom smislu. Drago mi je da je ozračje oko kluba dobro i da se stalno traže ulaznice. Bit će zanimljivo...
Hoće li Prosinečki uživo na Maksimiru pogledati Dinamo, barem protiv Viktorije?
– Ne vjerujem da ću ići. Vjerojatno ću doma gledati. Ne moraš biti na stadionu da bi doživio utakmicu.
Prati li HNL?
– Onako površno, u medijima. Sigurno ima zanimljivih priča. Poput Osijeka, Rijeke, Gorice, Lokomotive... Nadam se da će se i Hajduk vratiti...
Je li pojava mladih igrača poput Ante Palaverse i Domagoja Bradarića početak nečeg novog vezanog za splitski klub?
– Ne znam to. Znam da Hajduk već godinama ima problem. Nema ga nigdje u prvenstvu. To je veliki udarac da nema rezultata. Zašto ga nema? Što je znam što oni rade dolje. Uvijek je u Dalmaciji bilo i bit će igrača. Dobro je da se Palaversa pojavio. Očito da se nešto događa u toj omladinskoj školi. To je jedini put. Treba raditi i stvarati jer ništa ne ide preko noći. Dinamo to dobro radi...
Lakše mu je govoriti o europskom nogometu i Ligi prvaka.
– Uvijek je to manje-više ista priča. Teško mi je reći tko je favorit ove sezone. Nije ni lani Real Madrid bio favorit, a triput je osvajao naslov. Mi bismo uvijek potajno htjeli da se pojavi netko drugi osim Reala, Barcelone, Bayerna, Liverpoola ili Juventusa... No, osvajaju momčadi koje znaju igrati takvu vrstu natjecanja.
Može li Real opet do trona bez Cristiana Ronalda?
– Naravno da može. Ne treba ni govoriti da će im nedostajati nekih pedesetak Ronaldovih pogodaka – smije se Prosinečki.
Nije propustio ni posljednji El Clasico.
– Prvo poluvrijeme je bilo jako dobro. Generalno mi je bilo zanimljivo. Barcelona je bolja momčad trenutačno. Ne znam koliko ih zanima kup. Real je sada u prednosti u uzvratu.
Je li primijetio neku posebnost kod nekog europskog trenera?
– Teško je pronaći takvo što kada svi oni imaju velike igrače. Ali stalno se vrti priča oko Guardiole, Kloppa, Sarrija. No, ima i ostalih kvalitetnih trenera. Dolazi novi val mladih trenera. Ali još ćemo pričekati da velikani poput Guardiole kažu svoju zadnju riječ. Za sada bih se koncentrirao na te koji imaju kvalitetne momčadi, ali i praktički neograničene budžete. Jasno je da će oni dominirati – zaključio je Prosinečki.
