Srpski izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Krstan Simić i Dragutin Rodić predložili su izmjene Zakona o kaznenom postupku čijim bi se usvajanjem omogućilo osuđenicima koji nisu iskoristili sva moguća pravna sredstva u određenom broju slučajeva da traže obnovu postupka.
U ponovljenom postupku bi se, ističu predlagači, otklonila kršenja ljudskih prava sukladno standardima i praksi koju je uspostavio Europski sud za ljudska prava u predmetu “Maktouf i Damjanović protiv BiH”. Riječ je o presudi iz srpnja ove godine kojom je sud u Strasbourgu utvrdio da Sud BiH nije trebao retroaktivno primijeniti Kazneni zakon iz 2003. godine u dva predmeta ratnih zločina. Europski sud za ljudska prava zaključio je da su Maktoufu i Damjanoviću mogle biti izrečene blaže kazne da je bio primijenjen Kazneni zakon iz 1976. godine. Tako je Maktouf umjesto pet mogao dobiti jednu, a Damjanović umjesto 11 pet godina zatvora. Budući da nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi da bi podnositeljima zahtjeva bile izrečene blaže kazne da je Kazneni zakon iz 1976. godine bio primijenjen, Europski sud je smatrao da je utvrđivanje povrede Konvencije u predmetnim slučajevima dovoljno zadovoljenje za nematerijalnu štetu koju su podnositelji pretrpjeli. No, ova presuda otvara prostor za reviziju mnogih presuda za ratne zločine u kojima se optuženima sudilo po novom zakonu. Srpski političari na tome inzistiraju već dugo, a ako prođe prijedlog zakonskih izmjena stvorit će se i pravne pretpostavke da se obnove postupci u većem broju predmeta. Tim prije što je i Ustavni sud BiH ranije odbacio žalbe Maktoufa i Damjanovića, obeshrabrujući tako ostale osuđenike da se uopće obraćaju najvišoj sudskoj instanci u BiH. - Određeni broj osuđenih osoba, vjerujući praksi koju je uspostavio Ustavni sud BiH u primjeni Kaznenog zakona BiH i kaznenog zakonodavstva bivše države s jedne strane i zbog teškog materijalnog položaja, s druge strane nije ni koristio zaštitu svojih prava pred Ustavnim sudom, a neki ni pred Europskim sudom, a povrede koje je utvrdio Europski sud sadržane su i u njihovim slučajevima - podsjećaju Krstić i Rodić.
Srpski izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Krstan Simić i Dragutin Rodić predložili su izmjene Zakona o kaznenom postupku čijim bi se usvajanjem omogućilo osuđenicima koji nisu iskoristili sva moguća pravna sredstva u određenom broju slučajeva da traže obnovu postupka.
U ponovljenom postupku bi se, ističu predlagači, otklonila kršenja ljudskih prava sukladno standardima i praksi koju je uspostavio Europski sud za ljudska prava u predmetu “Maktouf i Damjanović protiv BiH”. Riječ je o presudi iz srpnja ove godine kojom je sud u Strasbourgu utvrdio da Sud BiH nije trebao retroaktivno primijeniti Kazneni zakon iz 2003. godine u dva predmeta ratnih zločina. Europski sud za ljudska prava zaključio je da su Maktoufu i Damjanoviću mogle biti izrečene blaže kazne da je bio primijenjen Kazneni zakon iz 1976. godine.
Tako je Maktouf umjesto pet mogao dobiti jednu, a Damjanović umjesto 11 pet godina zatvora. Budući da nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi da bi podnositeljima zahtjeva bile izrečene blaže kazne da je Kazneni zakon iz 1976. godine bio primijenjen, Europski sud je smatrao da je utvrđivanje povrede Konvencije u predmetnim slučajevima dovoljno zadovoljenje za nematerijalnu štetu koju su podnositelji pretrpjeli. No, ova presuda otvara prostor za reviziju mnogih presuda za ratne zločine u kojima se optuženima sudilo po novom zakonu.
Srpski političari na tome inzistiraju već dugo, a ako prođe prijedlog zakonskih izmjena stvorit će se i pravne pretpostavke da se obnove postupci u većem broju predmeta. Tim prije što je i Ustavni sud BiH ranije odbacio žalbe Maktoufa i Damjanovića, obeshrabrujući tako ostale osuđenike da se uopće obraćaju najvišoj sudskoj instanci u BiH. - Određeni broj osuđenih osoba, vjerujući praksi koju je uspostavio Ustavni sud BiH u primjeni Kaznenog zakona BiH i kaznenog zakonodavstva bivše države s jedne strane i zbog teškog materijalnog položaja, s druge strane nije ni koristio zaštitu svojih prava pred Ustavnim sudom, a neki ni pred Europskim sudom, a povrede koje je utvrdio Europski sud sadržane su i u njihovim slučajevima - podsjećaju Krstić i Rodić.
