Armenija je pristala vratiti nekoliko sela Azerbajdžanu što je, kako su u petak opisale obje strane, važna prekretnica dok se približavaju mirovnom sporazumu nakon dva rata od raspada Sovjetskog Saveza.
Glasnogovornik azerbajdžanskog ministarstva vanjskih poslova Aykhan Hajizada objavio je na X-u da će Armenija vratiti četiri sela blizu zajedničke granice zemalja koja su bila "pod okupacijom" od ranih 1990-ih, i opisao to "dugo očekivanim povijesnim događajem".
"U ovom procesu, Republika Armenija dobiva smanjenje rizika povezanih s razgraničenjem granica i sigurnošću", citirala je državna novinska agencija izjavu armenskog premijera.
Primopredaja je u praksi uključivala samo "dva i pol sela" jer je Azerbajdžan već djelomično kontrolirao pridružena naselja, ali se demarkacija granice smatra "značajnim događajem", dodaje se.
Naselja su napuštena, ali su strateški važna jer su blizu glavne armenske autoceste sjeverno prema granici s Gruzijom preko koje se odvija velik dio njezine trgovine, kao i cjevovoda preko kojeg dobiva plin iz Rusije.
Dogovor je postignut na sastanku na granici dviju zemalja.
Azerbajdžan je zahtijevao povratak sela kao preduvjet za mirovni sporazum nakon više od tri desetljeća sukoba, uglavnom usmjerenog na Gorski Karabah.
Od 2020. godine u Gorskom Karabahu nalazile su se ruske mirovne snage, ali je Rusija ovaj tjedan rekla da ih je počela povlačiti. Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev trebao bi se u ponedjeljak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
