Sto dana nakon ulaska u Bijelu kuću američki predsjednik Joe Biden održao je prvi govor pred članovima Senata i Zastupničkog doma američkog Kongresa. Bila je to prilika da iznese što je do sada učinio i kakvu Ameriku želi. Republikanci su govor dočekali,očekivano, s mnogo kritika i zamjerki.
U zemlji koja je stoljećima razvijala i na velik dio svijeta proširila ideologiju slobodnog tržišta, minimalnog miješanja države u ekonomiju i privatizacije svega što se u javnom sektoru privatizirati može bez izbijanja revolucije na čelo državnog aparata stao je predsjednik koji izlaz iz krize vidi u povećanju poreza, kako bi se financirali megaprojekti u kojima će glavni poslodavac i pokretač gospodarstva biti - država, javlj HRT.
- Zaostajemo za ostatkom svijeta. Prije nekoliko desetljeća u Americi smo ulagali dva posto bruto domaćeg proizvoda u istraživanje i razvoj. Danas, gospodine tajniče, to je manje od jedan posto. Kina i druge zemlje brzo se približavaju. Moramo razvijati i dominirati proizvodima i tehnologijama budućnosti, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.
Biden želi da država, primjerice, uloži 174 milijarde dolara u industriju električnih automobila. Vizija mu je da država, a ne privatni kapital, obnovi mrežu prometnica i četiri milijuna zgrada.
Istodobno predsjednik želi da parlament odobri golema ulaganja u poboljšanje obrazovanja i njegovu dostupnost mladima, zatim u skrb za starije i osobe s posebnim potrebama, plaćene godišnje odmore i bolovanja te druge modele socijalne solidarnosti. Sve to trebalo bi stajati oko četiri tisuće milijardi dolara.
Revizija poreznog sustava
- Joe Biden je izložio ambiciozan zakonodavni program, kao što je i svaki predsjednik u posljednjih 50 godina zatražio da se održi jedan Kongres. To ide unatrag sve do Lyndona Johnsona, koji je potpisao Medicaid i Medicare te Zakon o biračkim pravima i Zakon o građanskim pravima, usred Vijetnamskog rata, prisjeća se Bill Barrow, politički reporter AP-a.
Za golem broj građana SAD-a svaka kombinacija riječi "porez" i "povećanje" odmah je alarm za uzbunu i povod za sumnjičenje onoga tko to izgovori za pokušaj uvođenja socijalizma, ili čak komunizma, odnosno pokušaj ubojstva američkog načina života.
- Trošenje na infrastrukturu koja smanjuje naše gospodarstvo nije zdravorazumski. Naša bolja budućnost neće doći iz washingtonskih shema ili socijalističkih snova, kaže Tim Scott, senator iz Južne Karoline.
Biden u obrani svog plana reformi igra na obećanje koje bi mu moglo donijeti veliku podršku.
- Neću nametati nikakvo povećanje poreza ljudima koji zarađuju manje od 400 tisuća američkih dolara. Ali vrijeme je da korporativna Amerika i najbogatiji jedan posto Amerikanaca počne pošteno plaćati svoj udio, obrazložio je predsjednik SAD-a.
- Ono što pokušava uvjeriti puno Amerikanaca srednje klase, pa čak i više srednje klase, je da možemo učiniti mnogo toga, proširiti pomoć u školarini, povećati minimalnu plaću, proširiti zaštitnu mrežu i uložiti u infrastrukturu, ako stavimo taj trošak na korporativnu Ameriku i na najbogatije pojedince Amerike, kaže Bill Barrow.
Samo dan nakon obraćanja parlamentu Biden je krenuo u kampanju po zemlji. U Georgiji je ponovio kako smatra da srednja klasa i radnici već plaćaju dovoljno poreza te da je njegov cilj promijeniti sustav koji pogoduje najbogatijima, među kojima su neki tijekom pandemijske krize i obustave rada enormno povećali zaradu i vrijednost svoje imovine.
Oporba i korporacije protive se povećanju poreza
- Prošle je godine 55 naših najvećih korporacija u Americi platilo nula dolara federalnog poreza. Nula, a zaradili su 40 milijardi dolara. Ako bismo imali minimalni porez od 15 posto samo za korporacije iz Fortune 500, prikupili bismo 230 milijardi dolara, rekao je Biden.
Više od dvadeset najvećih američkih i transnacionalnih korporacija od siječnja šalje u urede Bidenove administracije vojsku lobista koji pokušavaju utjecati na detalje Bidenovih zakonskih prijedloga.
CNBC navodi, među ostalima, Microsoft, Lockheed Martin, Pacific Gas and Electric, T-Mobile. Ekonomska desnica, posebno u Republikanskoj stranci, ali i među dijelom Bidenovih demokrata, smatra da porezi guše razvoj gospodarstva, povećavaju nezaposlenost i smanjuju plaće.
- Zabrinut se jer sam večeras u predsjednikovu govoru izbrojio više od pet milijuna izgubljenih radnih mjesta. Mislim da je imao sreću da je naslijedio snažan gospodarski oporavak i spasonosna cjepiva. Ali brinem se da će ta povećanja poreza pasti na radničke obitelji. Odvodit će poslove u inozemstvo i mislim da će sabotirati gospodarski oporavak, rekao je Kevin Brady, republikanski kongresnik.
Lobistička skupina Business Roundtable, u kojoj, među ostalima, sjede najbogatiji čovjek svijeta Jeff Bezos i glavni izvršni direktor Applea Tim Cook, objavila je istraživanje o stajalištu korporativne Amerike o Bidenovoj namjeri da se stopa poreza na dobit poveća sa sadašnjih 21 posto na približno 28.
Prema tom istraživanju, 98 posto izvršnih direktora korporacija smatra da bi viši porez imao za posljedicu znatno slabljenje njihovih tvrtki u globalnoj konkurenciji. Njih 71 posto smatra da će u tom slučaju teže uvoditi inovacije i otvarati nova radna mjesta.
- Mislim da je važno imati na umu da je ovo samo prvi volej, prvi hitac u vjerojatno dugim pregovorima između različitih sudionika u Washingtonu. Ali znamo da će porezi na kapitalnu dobit i porezi na investicije, vjerojatno rasti tijekom sljedećih nekoliko godina, objasnio je Andy Kapyrin, financijski konzultant.
Hoće li Joe Biden uspjeti ustrojiti model države blagostanja na tragu onoga s kojim je SAD u prošlom stoljeću na planu ideologije i životnog standarda pobijedio Sovjetski Savez i postao svjetska velesila broj 1, u velikoj mjeri ovisit će o suradnji s oba doma parlamenta.
Trenutačno Bidenovi Demokrati kontroliraju Kongres, ali u Senatu je odnos snaga izjednačen.
Za godinu i pol raspisuju se novi izbori za Kongres i trećinu mjesta u Senatu.
