Hoće li cijena kave skočiti u nebo, pitanje je o kojem se posljednjih tjedana špekulira na svjetskoj razini. Mraz kakav se ne pamti još od 1994. godine pogodio je Brazil, najvećeg svjetskog proizvođača kave.
Ta zemlja izvozi ukupno 30 posto kave koja se popije u svijetu. Usto, rekordno su visoki troškovi prijevoza, a posljedica je to zastoja u brodskom transportu izazvanoga globalnom pandemijom koronavirusa. Sve bi to, procjenjuju analitičari, moglo idućih nekoliko tjedana rezultirati drastičnim rastom cijena kave, i to najvećim u posljednjih šest godina, konkretno od srpnja 2015..
Slično i s drugim kulturama
Po podacima američkog statističkog ureda, prosječna cijena mljevene kave u travnju je bila 4,75 dolara po libri (oko pola kilograma), što je 8,1 posto više nego godinu ranije. U brazilskom udruženju proizvođača kave Abic procjenjuju da su cijene pržene kave u Brazilu skočile oko 80 posto od prosinca do srpnja. Klimatske promjene su naša stvarnost, poručuju stručnjaci, i o tome nema više ni najmanje sumnje, a situacija s kavom samo je još jedna potvrda te teze.
– Vijest o poskupljenju kave provlači se kroz medije već nekoliko godina, u kontekstu najava da bi proizvodnja nekih kultura, a među njima je i kava, mogla pod utjecajem klimatskih promjena biti upitna. I nije Brazil jedini u kojem će doći do posebno intezivnog izražaja negativnosti vezanih uz klimatske promjene.
– Govorimo tu o pojavama kao što su povišenje temperature, disbalans količine oborina, smanjenje količina oborina, zatim jači, brži i žešći vjetrovi, pa tzv. torencijalni pljuskovi, gdje u vrlo kratkom vremenu padne velika količina oborina, čemu smo svjedočili nedavno u Njemačkoj, pa i u Slavoniji proteklog vikenda – kaže prof.dr.sc Danijel Jug, zaposlen na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek. Takve su pojave, dodaje, često nedovoljno prognostički popraćene.
– To je priroda. Iako svakim danom raste pouzdanost klimatskih prognostičkih modela, ne postoje toliko kvalitetni modeli koji to mogu popratiti sa sto postotnom sigurnošću – nastavlja profesor Jug. Što se tiče cijena kave, ovaj znanstvenik ne isključuje mogućnost da će one rasti, kako na svjetskoj razini, tako i u našoj zemlji.
– Ali, to je ekskluzivna vijest jer kavu pije veliki postotak ljudi. No, slično se događa i s nizom drugih kultura čija proizvodnja dolazi pod znak upitnika, i to ne samo zbog količine proizvedene hrane, nego i njezine kvalitete. Mislim tu i na glavne ratarske kulture koje zauzimaju sam vrh najvažnijih na svjetskoj razini, kao što su kukuruz, pšenica, riža i krumpir. A da ni ne spominjem sve ostale koje koristimo u manjim postotcima, ali su značajne radi raznolikosti čovjekove prehrane, kao što su jabuka, kruška, šljiva ili grožđe od voća – upozorava naš sugovornik.
Lanac drugih poskupljenja
– Alarmantno je, to nije sporno. Pitanje je samo koliko ćemo se biti sposobni prilagoditi i koliko će nas jako udariti ono što je pred nama. Iako su znanstvenici glasni, još je to nedovoljno glasno, jer poltičari donose odluke, na temelju saznanja koja imaju, ili na temelju političke procjene – zaključuje prof.dr.sc. Danijel Jug.
Rast cijena kave dodatno će poskupjeti košaricu osnovnih životnih namirnica. Indeks UN-ove agencije za hranu koji pokazuje svjetske cijene hrane u srpnju je porastao za 31 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. A ne zaboravimo da se svijet već godinu dana nosi i s financijskim posljedicama pandemije.
