Skraćivanje radnog vremena ne samo da zaposlenike čini sretnijima, nego izgleda spašava i živote. Radikalni eksperiment se posljednih nekoliko mjeseci provodi u drugom po veličini gradu u Švedskoj, u Gothenburg. Umjesto uobičajenog 40-satnog radnog tjeda, zaposleni u ovom gradu rade po šest sati.
Rezultati iz staračkog doma Svartedalens najbolji su pokazatelj da je skraćeno radno vrijeme potpuni pogodak. Osoblje ovog doma odmah je podiglo standard svojih usluga, a i sami imaju samo riječi hvale za eksperiment švedske vlade.
"Ranije sam konstantno bila isrcpljena", otkrila je Lise-Lotte Pettersson, medicinska sestra u Svartedalensu za Guardian. "Sad sam više koncentrisana na posao, imam mnogo više energije za rad, kao i za obiteljski život", dodala je ona.
Odjeljenje za ortopediju Sveučilišne bolnice Sahlgrenska, sa 89 medicinskih sestara i liječnika, također se prebacilo na raspored od šest sati u 2015. godini, javio je New York Times. Bolnica je od tada priopćila kako je manji broj zaposlenika bio bolestan nego ranije, urađen je veći broj operacija, a i pacijenti čekaju kraće na uslugu.
Raditi manje, drugim riječima u ovom slučaju, vjerojatno rezultira spašavanjem više života.
"Godinama su govorili da je radno vrijeme od osam sati optimalno", rekao je NY Timesu Anders Hyltander, izvršni direktor bolnice. "Međutim morali smo preispitati taj pristup. Ako želite povećati produktivnost, morate biti otvoreni za nove ideje".
Eksperimenti koje je provodio K. Anders Ericsson, jedan od najboljih stručnjaka na području psihologije rada, pokazali su da ljudi mogu ostati produktivni samo četiri ili pet sati koncentriranog rada. Nakon što prođe to vrijeme njihova produktivnost rapidno opada.
"Ako gurate ljude da rade izvan tog vremena maksimalne koncentracije, vrlo je vjerojatno da će steći neke loše navike", rekao je Ericsson za Tech Insider. Te loše navike, između ostalih sanjarenje ili ometanje društvenim mrežama, štete produktivnosti, zaključio je stručnjak.
