Zbog fleksibilizacije radnog vremena koju je izglasao parlament u Grčkoj jučer su prosvjedovale tisuće radnika: temeljna je izmjena da se, u skladu s potrebama poslodavca, može kombinirati radno vrijeme tako da se, primjerice, jedan dan radi i 12 sati, a drugi četiri. Zakon zadire i u pravo na štrajk.
Promjene u organizaciji radnog vremena i mjesta rada postale su ključna tema rasprava zakona o radu u vrijeme pandemije, no strah od zloupotrebljavanja tih promjena nije bezazlen; na samom početku pandemije, prošle godine, hrvatska je Vlada također pokušala progurati prijedlog novog Zakona o radu koji bi suspendirao sva bitna prava zaposlenika. Budući da sljedeći tjedan počinju pregovori sindikata i Vlade o ZOR-u, ove su teme vrlo aktualne i za Hrvatsku.
Rad na daljinu
– Vladi je sad najsnažniji interes zbog pandemije regulirati rad na daljinu i na izdvojenu mjestu rada, ali ne pokušava drastične promjene. Važno im je i povećati udio rada na neodređeno i smanjiti rad na određeno vrijeme. Nama nije prihvatljiva “fleksibilizacija” na način na koji je predlažu, poslodavce neće motivirati da više sklapaju ugovore na neodređeno vrijeme – kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel. Kad je posrijedi prijedlog povećanja udjela dodatnog rada kod drugog poslodavca, ističe da je trenutačnih osam sati apsolutno dovoljno, a da radnici u industriji ili građevini sigurno neće ni pomisliti na dodatni rad.
– Inzistirat ćemo da se bolje uredi radno vrijeme, smanji nerazmjerno velik broj prekovremenih sati i definira jasan raspored radnog vremena – kaže Novosel te dodaje da bi ZOR trebao precizirati i poslove i mjesto rada, kao i strukturu plaća da spriječe manipulacije brutom i netom. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, upozorava da je potpuno pogrešan pristup da će se povećati konkurentnost i privući ulagači manjim izdvajanjima za plaće i nestalnijim oblicima rada.
Nema klasične podjele
– Globalno to poslodavci se više shvaćaju, ali u Hrvatskoj i dijelu zemalja EU, kao što je i Grčka, idu suprotnim smjerom. “Uravnoteživanje rada i privatnih obveza” dosad je išlo u korist poslodavca, i u Grčkoj je to lažno uravnoteživanje – kaže Sever te dodaje da se to i u Hrvatskoj pokušava tako da se nesigurnost rada na određeno vrijeme pretoči u rad na neodređeno, što je već potjeralo tisuće radnika.
– Ako ustraju, neće nam preostati drugo nego da i mi najesen izađemo na ulice – najavljuje sindikalist. Ekonomski analitičar Damir Novotny, međutim, smatra da se bez fleksibilnijeg radnog vremena ne može ostvariti održivi rast u budućnosti.
– Globalno su veliki pritisci, posebno u građevinskom sektoru, gdje kineske i turske tvrtke takve teme zaštite radnika ni ne spominju. Fleksibilno radno vrijeme treba i turistički sektor, a što je s vama novinarima, informatičarima, kreativnim industrijama? Sindikati su usmjereni na državni sektor i teško je provesti reforme na takvom tržištu – kaže Novotny, koji je uvjeren da više ne postoji klasična podjela na rad i poduzetništvo i da radnička klasa – nestaje. Kaže da je ova kriza pokazala kako je rad od doma jedna od opcija, ali i da su kod nas jednako veliki otpori kao u Grčkoj.
