Ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru u petak najavio je nezakonitu aneksiju četiriju ukrajinskih regija te obećao da će upotrijebiti "sva sredstva koja su na raspolaganju" za obranu novog teritorija. Također, izjavio je kako je SAD postavio presedan bacanjem atomskih bombi u Drugom svjetskom ratu. Nakon što se njegova nekoć hvaljena vojska pokazala inferiornom u odnosu na ukrajinsku, ogromne zalihe nuklearnog oružja posljednja su vjerodostojna prijetnja koju Putin ima u svojoj borbi sa Zapadom.
Za sada, analitičari sugeriraju da se rizik da Putin upotrijebi najveći svjetski nuklearni arsenal još uvijek čini malim. CIA kaže da nije uočila znakove neposrednog ruskog nuklearnog napada, a Bijela kuća upozorila je na "katastrofalne posljedice za Rusiju" ako Putin učini nezamislivo i pritisne gumb za lansiranje, navodi Daily Mail.
Ruska nuklearna zaliha, najveća na svijetu, sastoji se od taktičkih bombi manje snage i strateškog oružja koje može uništiti cijele gradove. Ruske taktičke nuklearne bombe, snage između deset i 100 kilotona, dizajnirane su za korištenje na bojnom polju. Naime, atomska bomba bačena na Hirošimu 1945. imala je približno 18 kilotona.
Rusija ima više načina na koje bi mogla koristiti taktičko nuklearno oružje. Putin bi mogao, primjerice, lansirati jedan od krstarećih projektila Kalibr ispaljenih s broda u Crnom moru ili mlažnjaka iznad ruskog teritorija. Također, mogao bi lansirati kopneni balistički projektil Iskander kratkog dometa. Mogao bi detonirati neki od njih kao "pucanj upozorenja", daleko od bojnog polja i bez gubitaka života. U tom slučaju, detonacija bi bila demonstracija sposobnosti, kako bi se SAD i NATO zastrašili na povlačenje.
Ipak, i tada bi radioaktivna prašina učinila zonu eksplozije i okolna područja ekstremnom biološkom opasnošću. Nuklearni oblak također bi mogao puhati prema zapadu iznad zemalja NATO-a što bi se moglo protumačiti kao napad na neku od država članica. Visoki obrambeni izvor rekao je da bi do demonstracija moglo doći u Crnom moru, što bi bilo vjerojatnije nego korištenje taktičke nuklearne bombe u Ukrajini. Ako bi Putin to odlučio, suočio bi se sa značajnim rizikom.
- Mogli bi slučajno pogoditi ruski grad blizu ukrajinske granice, poput Belgoroda - rekao je izvor.
NATO bi, u slučaju uspješne uporabe taktičke nuklearne bombe, morao ili popustiti zahtjevima Kremlja ili riskirati daljnje nuklearne napade koji bi mogli izmaći kontroli. Ako bi NATO ostao čvrst, Putin bi riskirao gubitak podrške saveznika poput Kine i Indije.
U drugom slučaju, Putin bi mogao odlučiti da se nuklearno oružje baci na ukrajinske položaje, kako bi signalizirao Zapadu da ozbiljno misli. To bi bila "jedna od najvećih odluka u povijesti Zemlje", kaže Andrey Baklitskiy, viši istraživač na Institutu UN-a za istraživanje razoružanja, koji se specijalizirao za nuklearni rizik.
Analitičari pretpostavljaju da bi čak i Putinu moglo biti teško postati prvi svjetski čelnik nakon američkog predsjednika Harryja Trumana koji koristi nuklearno oružje. Također, analitičari imaju problema s identificiranjem ciljeva na bojnom polju koji bi bili vrijedni ogromne cijene koju bi Putin platio.
Pavel Podvig, viši istraživač koji se specijalizirao za nuklearno oružje u UN-ovom think tanku za razoružanje, primijetio je da rat nema "velike koncentracije trupa" na koje bi se ciljalo. Zemlja na koju bi nuklearka pala vjerojatno bi bila novi ruski teritorij nedavno pripojen lažnim referendumom. To bi područje tada postalo ozračeno i nenastanjivo. Zbog toga bi Putin mogao odlučiti da je jedina učinkovita uporaba nuklearnog arsenala udarac na članicu NATO-a. Nuklearni napad na teritorij NATO-a odmah bi aktivirao Članak V. kolektivne obrane i, iako se još uvijek ne zna kakav bi bio oblik odgovora NATO-a, sigurno bi za Putina bio razoran.
Zbog obrazloženja donošenja odluka, pri čemu svaka opcija ima znatno više loših nego pozitivnih strana, procijenjena vjerojatnost da će se Putin okrenuti svom posljednjem adutu još uvijek se smatra niskom. Nervozni promatrači Kremlja priznaju da ne mogu biti sigurni što on misli, čak ni je li racionalan i dobro informiran.
- Danas u američkoj obavještajnoj zajednici ne vidimo nikakve praktične dokaze da se on približava stvarnoj uporabi, da postoji neposredna prijetnja uporabe taktičkog nuklearnog oružja - rekao je direktor CIA-e William Burns.
Nuklearno oružje dugog dometa, koje bi Rusija mogla koristiti u izravnom sukobu sa Sjedinjenim Državama, spremno je za borbu. Ali njezine zalihe bojevih glava za kraće domete, takozvanog taktičkog oružja koje bi Putin mogao biti u iskušenju upotrijebiti u Ukrajini, nisu, kažu analitičari.
- Svo to oružje je u skladištu - rekao je Podvig. Rusija nije objavila potpuni popis svog taktičkog nuklearnog oružja i njegovih mogućnosti. Putin bi mogao narediti da se jedan manji potajno pripremi za iznenadnu upotrebu. Također, otvoreno uzimanje oružja iz skladišta također je taktika koju bi Putin mogao upotrijebiti za povećanje pritiska bez da ga upotrijebi. Očekivao bi da će američki sateliti uočiti tu aktivnost i nadao se kako bi to moglo preplašiti zapadne sile da prekinu podršku Ukrajini.
Analitičari također očekuju prvo druge eskalacije, uključujući pojačane ruske napade u Ukrajini korištenjem nenuklearnog oružja.
- Mislim da se neće dogoditi grom iz vedra neba - rekao je Nikolaj Sokov koji je sudjelovao u pregovorima o kontroli naoružanja dok je radio za rusko ministarstvo vanjskih poslova. Putin se možda nada da će same prijetnje usporiti opskrbu Ukrajine zapadnim oružjem i kupiti vrijeme za obuku dodatnih 300.000 vojnika koje mobilizira.
