GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Hrvatska rekorder u NATO-u po izdvajanjima za obranu

vojnici rh
YVES HERMAN/REUTERS
31.03.2022.
u 18:48

Uspoređujući razliku između 2021. i 2020. u svih 30 NATO saveznica, Hrvatska ispada rekorder jer je povećala izdvajanja za svoju obranu za čak 36,4 posto

Nakon isplate prve rate za 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafale, Hrvatska je po prvi put prešla NATO-ov cilj izdvajanja za obranu u visini 2 posto svoga bruto društvenog proizvoda (BDP), pokazuje danas objavljeno godišnje izvješće NATO-a. Hrvatska je, po podacima iz tog izvješća, završila 2021. godinu s izdvajanjima za obranu u visini 2,16 posto svog BDP-a, a u godini ranije, 2020., ta su izdvajanja bila u rangu 1,7 posto BDP-a. Uspoređujući razliku između 2021. i 2020. u svih 30 NATO saveznica, Hrvatska ispada rekorder jer je povećala izdvajanja za svoju obranu za čak 36,4 posto, pokazuje također jedna od tablica objavljenih u NATO-ovu godišnjaku.  Podsjetimo, Hrvatska je avansno platila prvu ratu Francuskoj za borbene zrakoplove Rafale, a prema otplatnom planu ta prva rata iznosila je oko 2,38 milijarde kuna, trećinu ukupne cijene. Prema podacima iz tablica NATO-ova godišnjeg izvješća, Hrvatska je u 2021. ukupno za svoju obranu izdvojila oko 9 milijardi kuna, a u 2020. oko 6,48 milijardi, tako da ogromnu većinu razlike između tih dviju godina čini upravo prva rata za Rafale. Hrvatska će 12 rabljenih višenamjenskih mlažnjaka otplaćivati do 2025., a iz Francuske će ti Rafali početi stizati 2024. 

S tim poslom, kao i s nabavom američkih Bradleya, Hrvatska bi trebala i u NATO-ovu godišnjem izvješću za 2024. biti iznad 2 posto, cilja koji je zacrtan na NATO summitu 2014. s planom da ga sve članice saveza dosegnu do 2024., odnosno da im njihova izdvajanja za obranu budu iznad 2 posto njihovih BDP-a do te godine.

Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, koja je potakla NATO na novu mobilizaciju, taj stari cilj od 2 posto BDP-a za obranu mogao bi postati “pod, a ne plafon”, odnosno minimum izdvajanja kojeg će svi vjerojatno zadovoljiti, a mnoge države će u praksi željeti i znatno nadmašiti. Trenutno je Hrvatska jedna od osam članica NATO-a čiji proračun za obranu premašuje cilj od 2 posto. Ostalih sedam su Sjedinjene Američke Države (3,57 %), Ujedinjena Kraljevina (2,25 %), Grčka (3,59 %), Poljska (2,34 %), Litva (2,03 %), Latvija (2,16 %) i Estonija (2,16 %).

Prosjek za čitav NATO savez je 2,65 %, ali bez Amerike prosjek svih europskih saveznika i Kanade je 1,69 %.  - 2021. je bila sedma uzastopna godina rasta ulaganja u obranu među europskim saveznicima i u Kanadi - rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Svi će saveznici u sljedećih par mjeseci poslati u sjedište saveza dodatne planove o tome kako planiraju doseći ciljeve povećanja svojih proračuna za obranu. Njemačka, čija su ulaganja u obranu 2021. bila na razini 1,49 posto njemačkog BDP-a, očekuje veliki skok nakon što je kancelar Olaf Scholz najavio osnivanje fonda sa 100 milijardi eura za dodatna ulaganja u vojsku. Obrambeni proračun Njemačke u 2021. je iznosio 53 milijarde eura. 

Dio NATO-ova godišnjeg izvješća je i istraživanje podrške savezu među građanima 30 država. U Hrvatskoj 67 % ispitanika kaže da bi, u slučaju da se o tome održava referendum, glasalo za članstvo u NATO savezu, 13 posto kaže da bi glasalo za izlazak iz članstva u NATO-u, a ostatak odgovara s “ne znam”.

Prosjek svih 30 zemalja NATO-a po tom je pitanju 62 % za i 11 % protiv. To su ankete rađene prije ruske invazije na Ukrajinu, a glavni tajnik Stoltenberg kaže kako novije ankete pokazuju trend još pozitivnije podrške građana NATO-u. - 81 posto građana diljem 30 NATO saveznica vjeruju da je važno da Sjeverna Amerika i Europa surađuju na našoj zajedničkoj sigurnosti - rekao je Stoltenberg. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije