Još jedno povijesno dostignuće trebalo bi se ostvariti danas. Ako sve prođe u redu, na površinu Mjeseca prvi put u povijesti trebala bi se spustiti letjelica iza koje stoji privatni kapital.
Riječ je o izraelskoj sondi Beresheet koja bi se trebala spustiti na prostranu ravnicu znanu kao Mare Serenitatis. To je mjesto 300-tinjak kilometara istočno od mjesta gdje se spustio Apollo 15 i otprilike na istoj udaljenosti od mjesta gdje se spustio Apollo 17, samo prema sjeverozapadu. Iza misije stoji neprofitna organizacija Space IL te Israel Aerospace Industries koja je izradila sondu. Time bi Izrael trebao postati četvrta zemlja u povijesti čija se sonda spustila na površinu Zemljina satelita, a sedma koja je oko Mjeseca orbitirala. Prve tri su, znamo, SAD, Rusija i Kina.
Beresheet na hebrejskom znači ‘postanak’, a osim što bi trebala biti prva izraelska, mogla bi biti i prvi privatno financirani objekt na Mjesecu. Sonda vrijedna oko stotinu milijuna dolara otprilike je veličine stroja za pranje rublja. Ono što također nije bez značenja jest da je Beresheet na Mjesec odletjela na raketi SpaceX-a Falcon 9. Sustav je poletio 21. veljače a u Mjesečevu je orbitu ušao 4. travnja. Osim kamera, Postanak nosi i magnetometar koji će poslužiti za mjerenje magnetizma Mjesečevih stijena što će znanstvenicima pomoći da bolje razumiju kada i kako je Zemljin satelit dobio svoje magnetno polje. – Mjesečev je magnetizam zagonetka već desetljećima pa je privilegij sudjelovati u misiji koja će napraviti još jedan korak prema njenu rješavanju – rekao je Oded Aharonson, profesor na Znanstvenom institutu Weizmann u Rehovotu, tijelu koje vodi znanstveni dio misije.
Zanimljivo je kako je Bereshet bio dijelom natječaja Google X za let na Mjesec čiji bi pobjednik dobio 20 milijuna dolara. Iako je na kraju natječaj ostao bez pobjednika jer su svi uključeni probili rokove, vidimo da su barem neke od misija bile i te kako utemeljene. Čini se također da je izraelska sonda mnogo sposobnija od na natječaju zahtijevanih prijeđenih 500 metara po površini Mjeseca i slanja slika i videa s površine Zemljina satelita. Prepoznala je potencijal fundacija X Prize koja je financirala cijeli natječaj obećavajući Beresheetu nagradu od milijun dolara ako se spusti. Iako je to kap u moru od ukupno utrošenih stotinu milijuna dolara. Ako Beresheet i ne uspije, znanstvenici će se imati čime baviti jer je sonda snimila kolekciju fotografija za orbitiranja oko Mjeseca. Te fotografije daju perspektivu Mjeseca kakva se, logično, ne može snimiti sa Zemlje. Jedan od prizora napravljen je s udaljenije strane Mjeseca gdje se Zemlja vidi u pozadini, dok se na ostalima vide krateri od kojih su neki stariji od 4,5 milijarde godina. Jedna je još intrigantnija. Snimke su napravljene s visine od 470 kilometara iznad površine Mjeseca.
