Stotine Palestinaca i više od 20 pripadnika izraelske policije ozlijeđeno je u posljednjem valu sukoba u Jerusalemu.

Nasilni incident uslijedili su nakon mjesec dana rasta tenzija, iako sukob između Izraela i Palestinaca traje već desetljećima, podsjeća BBC.

Britanija je preuzela kontrolu nad područjem poznatim kao Palestina nakon što je došlo do pada Osmanskog carstva poslije Prvog svjetskog rata. Osmanlije su vladale tom regijom oko 400 godina.

Zemlja je bila naseljena židovskom manjinom i arapskom većinom.

Tenzije između dva naroda rasle su kada je međunarodna zajednica dala Britaniji zadatak da u Palestini uspostavi "nacionalni dom" za Židove.

Za njih je to bila njihova pradomovina, ali palestinski Arapi također su polagali pravo na zemlju i protivili su se tom potezu.

Između 1920-ih i 1940-ih godina broj Židov akoji se zaputio prema toj regiji je stalnrasto ao. Mnogi od njih su bježali od progona u Europi i bili su u potrazi za domom nakon Holokausta iz Drugog svjetskog rata.

Raslo je i nasilje između Židova i Arapa, i dolazilo je do čestih pobuna protiv britanske vladavine.

UN su 1947. godine glasovali za razdvajanje Palestine na odvojenu židovsku i arapsku države, a Jerusalem je postao međunarodni grad.

Taj su plan prihvatili židovski lideri, ali ga je arapska strana odbila i nikada nije implementiran.

Ne mogavši riješiti problem, britanski su vladari napustili regiju 1948. godine, a židovske vođe proglasile su nastanak države Izrael.

Mnogi Palestinci su se usprotivili ovom potezu i uslijedio je rat. Vojske iz susjednih arapskih zemalja došle su u pomoć Palestincima.

Stotine tisuća Palestinaca pobjeglo je ili je protjerano iz svojih domova u, kako oni nazivaju, Al Nakbi, ili "Katastrofi".

Do trenutka kada su borbe završile primirjem sljedeće godine, Izrael je imao pod svojom kontrolom veći dio teritorija.

Jordan je zauzeo zemlju koja je postala poznata kao Zapadna obala, a Egipat Gazu.

Jerusalem je bio podijeljen između izraelskih snaga na zapadu i jordanskih snaga na istoku.

Budući da nikada nije došlo do sklapanja mirovnog sporazuma, jer je svaka strana krivila drugu za sukobe, u narednim desetljećima je često dolazilo do eskalacije sukoba.

U još jednom ratu 1967. godine, Izrael je okupirao Istočni Jerusalem i Zapadnu obalu, kao i veći dio sirijske Golanske visoravni, te Gazu i egipatski Sinajski poluotok.

Većina palestinskih izbjeglica i njihovih potomaka živi u Gazi i na Zapadnoj obali, kao i u susjednim državama Jordanu, Siriji i Libanonu.

Izrael ni njima ni njihovim potomcima nije dozvolio da se vrate domovima, jer tvrdi da bi to preplavilo zemlju i ugrozilo opstanak židovske države.

Izrael i dalje zauzima Zapadnu obalu, i premda se povukao iz Gaze, UN i dalje taj komad zemlje smatra dijelom okupiranog teritorija.

Izrael tvrdi da je cijeli Jerusalem njihov glavni grad, dok Palestinci istočni Jerusalem nazivaju glavnim gradom buduće palestinske države. SAD je jedna od samo nekoliko zemalja koje su priznale tvrdnje Izraela.

U proteklih 50 godina Izrael je sagradio naselja na ovim područjima, gdje sada živi više od 600.000 Židova.

Palestinci kažu da su ta naselja nezakonito izgrađena prema međunarodnom pravu i da predstavljaju prepreku miru, ali Izrael to negira.

Tenzije su često zategnute između Izraelaca i Palestinaca koji žive u istočnom Jerusalemu, Gazi i na Zapadnoj obali.

Gazom vlada palestinska militantna grupa zvana Hamas, koja se mnogo puta borila protiv Izraela. Izrael i Egipat strogo kontroliraju granice Gaze kako bi zaustavili dopremanje oružja do Hamasa.

Palestinci u Gazi i na Zapadnoj obali kažu da su žrtve izraelske politike dok Izrael tvrdi da djeluje samo kako bi se zaštitio od palestinskog nasilja.

Tenzije su eskalirale početkom svetog muslimanskog mjeseca ramazana sredinom travnja 2021. kada je tijekom noći došlo do sukoba policije i Palestinaca.

Prijetnja deložacijom nekih palestinskih obitelji u istočnom Jerusalemu također je izazvala sve veći bijes.

Postoji niz pitanja oko kojih se Izrael i Palestinci ne mogu složiti.

To su, između ostalog, i šta uraditi s palestinskim izbjeglicama, trebaju li židovska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali ostati ili biti uklonjena, trebaju li dvije strane dijeliti Jerusalem, i - možda najteže od svega - treba li uspostaviti palestinsku državu uz Izrael.

Mirovni pregovori vode se više od 25 godina, ali do sada nisu uspjeli riješiti sukob.

Ukratko, situacija se neće uskoro riješiti.

Najnoviji mirovni plan, koji su pripremile Sjedinjene Države dok je Donald Trump bio predsjednik, a koji je izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao "sporazumom stoljeća", Palestinci su nazvali jednostranim i nikada nije implementiran.

Bilo koji budući mirovni sporazum zahtijevat će da se obje strane dogovore da riješe složena pitanja.

Dok se to ne dogodi, sukob između Izraela i Palestinca neće biti riješen.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura