Brzi radioimpulsi svemirski su fenomen koji niz godina zaokuplja znanstvenike. No tek ih je nekoliko zapravo vrijedno istraživanja, a među njima je onaj pod oznakom FRB 121102, rijedak impuls koji se pojavljuje u redovnim razmacima. O čemu je zapravo riječ, je li možda doista posrijedi neki oblik inteligentnog života u svemiru koji nam pokušava prenijeti neku poruku – ta bi pretpostavka bila zaista hrabra. Za sada je sigurno kako je riječ o pojavi koju je moguće predvidjeti u vremenu.
Zabilježli 36 izboja energije
Da je razmak njegova pojavljivanja pravilan, utvrdili su kineski znanstvenici koji koriste trenutno najveći svjetski radioteleskop pod nazivom FAST. Izmjereno je da se FRB 121102 pojavljuje svakih 157 dana pa je tako logičan zaključak kako bi njegova aktivnost mogla prestati upravo ovih dana, između 31. kolovoza i 9. rujna. Što se tiče posljednjih nekoliko dana, nema još informacija da je on doista i zabilježen. Taj brzi radioimpuls javlja se prema ritmičkom obrascu, u neaktivnoj je fazi nekih 67 dana, potom se uključi s trajanjem od 90 dana, a za to vrijeme emitirani su snažni radijski izboji. Taj ciklus od 157 dana ponavlja se, zaključio je kineski astronom Pei Wang sa svojom ekipom stručnjaka. Zadnji put zabilježeno je 12 radijskih izboja, upravo koliko se i očekivalo. Opažanje kineskih astronoma poklapa se s ranijim zaključcima astronoma s Instituta Max Planck za radioastronomiju te Sveučilišta u Manchesteru. Prvi je ovaj FRB uočio Kaustubh Rajewade sa Sveučilišta u Manchesteru, izmjeren je ritam od 157 dana koji su znanstvenici s Instituta Max Planck malo i korigirali, na 161 dan. Oni su s pomoću radioteleskopa Effesberg zapisali 36 izboja od rujna 2017. godine pa do lipnja ove godine. Iako se izračuni triju grupa znanstvenika ponešto razlikuju, očito je kako su razmaci aktivnosti FRB-a 121102 prilično pravilni. Ako ovaj brzi radioimpuls ostane aktivan i iza 9. rujna, onda ili nema stvarnog izvora ili se u nekom smislu pomaknuo. Brzi radioimpulsi iznimno su kratki, ali su i iznimno snažni udari radijskih valova. Traju tek nekoliko milisekundi, ali mogu proizvesti toliko energije koliko Sunce proizvede u 80 godina. Barem se tako tvrdi u više znanstvenih publikacija. No u svemu tome najintrigantnije je što znanstvenici ne znaju što ih uzrokuje. Najčešće se dogodi da se pojave jednom i nestanu. U ovom slučaju radi se o ponavljanju što je logično privuklo pozornost znanstvene zajednice. Prošle veljače uočen je još jedan ponavljajući impuls, FRB 180916. J0158+65, a on se pojavljuje u ciklusu od 16 dana. Opazili su ga znanstvenici u Kanadi koji koriste radioteleskop CHIME. Oni su uočili od jedan do dva izboja svaki sat što je trajalo četiri dana. No onda je aktivnost prestala na 12 dana. Ali se i – ponovila. Izvor ovog brzog radioimpulsa u spiralnoj je galaktici udaljenoj nekih 500 milijuna svjetlosnih godina. O ovome je fenomenu početkom ove godine pisao i Nature, jedan od najuglednijih znanstvenih časopisa u svijetu. Prvi brzi radioimpuls, nazvan Lorimer Burst, detektiran je 2007. godine putem podataka prikupljenih radioteleskopom Parkes u Australiji.
Izvor nepoznat znanosti?
Nakon toga je prepoznato oko stotinu brzih radioimpulsa čiji je izvor u udaljenim galaktikama. Što ih uzrokuje i dalje je misterij, a u teorijama o njihovu podrijetlu spominju se i crne rupe koje se spajaju ili brzo rotirajuće neutronske zvijezde ili nešto što je zapravo do sada znanosti potpuno nepoznato. Jasno, uvijek se pojavljuje i mogućnost izvanzemaljske inteligencije, no do sada za to nema nikakvog izravnog dokaza te je vjerojatnije da je izvor prirodan, negdje u nekoj udaljenoj galaktici.
