Sukob Rusije i Ukrajine jučer je ušao u potpuno novu fazu nakon što je lider u Kremlju Vladimir Putin priznao dvije samoproglašene proruske republike na istoku Ukrajine kao nezavisne države. To predstavlja dramatičnu političku eskalaciju u trenutku kada dvije takozvane republike i središnja vlada u Kijevu razmjenjuju granatiranja zbog čega pogibaju vojnici i civili, a Ukrajina i Rusija se međusobno optužuju da druga strana planira opću invaziju. Zapad Rusiju optužuje da je jednostavno oduzela susjednoj državi još teritorija, osam godina nakon što je ilegalno anektirala poluotok Krim, a republike, iako će ih Rusija proglasiti nezavisnima, zapravo su pod kontrolom Moskve. Zbog ovog Putinova postupka povećali su se strahovi da bi Moskva mogla protiv Ukrajine pokrenuti pravi rat.
’Komunisti stvorili Ukrajinu’
Ruske vlasti jučer su održale sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost koja je izgledala unaprijed režirana, i tijekom koje su pred domaću javnost i predsjednika osobno izlazili jedan po jedan dužnosnik te mu govorili da se zalažu za priznanje nezavisnosti republika Donjeck i Luhansk koje se zajedno nazivaju Donbas. Sinoć je Putin, u dramatičnom obraćanju svojoj naciji, rekao da će ih priznati što je na kraju i učinio potpisavši dokument. Njegov je govor bio prepun povijesnih referenci i lamentacija te kritika svojih prethodnika, a sve se svodi na negiranje ukrajinske državnosti.
- Modernu je Ukrajinu u potpunosti stvorila Rusija. Boljševička, komunistička Rusija - rekao je Putin koji je optužio sovjetskog diktatora Vladimira Iljiča Lenjina da je jednostavno izmislio Ukrajinu. Slične je teze ponovio i u eseju kojeg je nedavno napisao o Ukrajini kada je rekao da, u osnovi, ukrajinska nacija ne postoji, odnosno, kao i bjeloruska, dio je ruske. Za današnju Ukrajinu, rekao je da je postala marioneta Amerike.
- Ukrajinci su rasuli sve što smo im dali u vrijeme SSSR-a, čak i ono što su naslijedili iz Ruskog Carstva - rekao je Putin. Mnogo je manje govorio o stanju u Donbasu ili pak razlozima za priznanje, umjesto čega je nastupio vrlo agresivno i prijeteće, uz listu zamjerki prema zapadnim silama i Kijevu. U dvjema odmetnutim, samoproglašenim republikama koje je Putin priznao živi oko tri milijuna ljudi koji većinom žele postati dio Rusije. No, svih ovih godina Putin i ruski dužnosnici govorili su da je taj teritorij dio Ukrajine, i da je na vlastima u Kijevu da implementiraju Sporazum iz Minska, koji je zaustavio otvoreni rat 2015., kako bi ih ponovno vratili u svoj međunarodni poredak. Poluotok Krim druga je priča, njega je Rusija okupirala, anektirala i proglasila dijelom vlastitog teritorija. Moskva govori da joj je povijesno on oduvijek i pripadao, čemu se Kijev i međunarodna zajednica protive.
Nakon što je Rusija priznala dvije “republike”, de facto se povukao iz Sporazuma iz Minsku. Koliko je ostanak Donbasa u Ukrajini bila nedavna politika Moskve, svjedoči i to što je ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov američkoj TV mreži CBS samo dan prije Putinova proglašenja nezavisnosti Donbasa rekao da su dvije republike “dio Ukrajine”. Američke vlasti mjesecima su govorile da Putin sprema invaziju na susjednu republiku, te da ruski predsjednik laže kada demantira te navode. Priznanje nezavisnosti dvije republike dat će argumenta analitičarima koji govore da ruski režim nije nimalo iskren. Sličan model Rusija je već primijenila u Gruziji gdje je kao nezavisne države priznala dvije samoproglašene proruske republike, Južnu Osetiju i Abhaziju nakon rata s vojskom te države 2008. Njihov ekonomski, politički i društveni život također je pod ruskom kontrolom.
Ranije tijekom dana situacija na granici Ukrajine i Rusije dodatno se zaoštrila nakon što je ruska strana jučer objavila da je topnički projektil ispaljen s teritorija Ukrajine pogodio i uništio manji objekt u regiji Rostov na rusko-ukrajinskoj granici što ga koristi ruska obavještajna služba FSB, a ruska vojska objavila je i da je spriječila ukrajinsku “izviđačku diverziju” na granici ubivši pet ukrajinskih “sabotera”. Ukrajinska strana demantirala je i jedan i drugi incident. Rusija tvrdi da se drugi incident također dogodio u Rostovu u šest ujutro, a međusobne optužbe događaju se u situaciji kada svaki incident može eskalirati u otvoreni sukob zbog činjenice da se s jedne i druge strane granice nalaze stotine tisuća vojnika i kada se pojačavaju sukobi na crti razdvajanja. Donjeck i Luhansk dvije su samoproglašene republike na istoku Ukrajine u kojima, prema nedavno objavljenim podacima, ukupno živi nešto manje od tri milijuna ljudi i oko 70 posto ih govori ruskim jezikom. Moskva je prije nekoliko godina počela izdavati lokalnom stanovništvu putovnice.
Procjenjuje se da 800 tisuća stanovnika u dvije republike ima rusko državljanstvo. Dvije republike, valja naglasiti, ne zauzimaju cijele regije na koje polažu pravo, već Ukrajina kontrolira većinu regija Donjeck i Luhansk. Prema navodima nekih političara iz Donbasa, oni bi od Rusije mogli tražiti da im pomogne preuzeti kontrolu nad dijelovima dvije regije kojima proruske vlasti ne upravljaju. To bi moglo Rusiji poslužiti kao izgovor za otvoreni sukob s Ukrajinom i moguće pokretanje invazije. Slijede sankcije protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin, poručili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nakon Putinove odluke.
”Taj korak predstavlja besramno kršenje međunarodnog prava i sporazuma iz Minska. Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin. Unija ponavlja svoju nepokolebljivu podršku neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica”, kaže se u zajedničkom priopćenju predsjednika dviju EU institucija.
I dalje dileme u EU
Među državama članicama Europske unije, kako neslužbeno doznajemo, ipak još postoje dileme treba li na ovaj Putinov potez reagirati punom snagom unaprijed pripremljenih sankcija protiv Rusije ili treba reagirati samo djelomično, ostavljajući punu snagu pripremljenog paketa sankcija za slučaj da nakon priznanja Luganska i Donjecka slijedi i ruska vojna invazija na zasad neokupirani dio Ukrajine.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz izrazili su razočaranje, a britanski premijer nazvao je Putinovu odluku kršenjem međunarodnog prava. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskih bio je prilično tih tijekom cijelog dana, a navečer je samo poručio da vlada raspravlja o događajima te će održati sjednicu Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost.
